Ponovno se pokreće CERN-ov Veliki hadronski sudarač: "Nije to puko pritiskanje jednog gumba"

Znanstvenici Europskog centra za istraživanje fizike (CERN) ovaj će tjedan pokrenuti 28 kilometara dugačak Veliki hadronski sudarač (LHC), stroj koji je pronašao česticu Higgsova bozona.

Pročitajte i ovo Nepodudarnost Promjenjiva ćud Božje čestice, fizičari zbunjeni Propadanje čestica CERN-ovci novim otkrićem pomiču granice fizike prema SF-u

tri vijesti o kojima se priča u tijeku Rat na Bliskom istoku Napadnuto najveće plinsko polje na svijetu. Iran zaprijetio refinerijama susjeda: "Napustite područje! To su legitimne mete!" UČINKOVITA METODA Tajni dokumenti otkrili kako Izrael eliminira iranske vođe: Lov na skrovišta, pozivi u noći i pomoć naroda sitog režima AKCIJA SPAŠAVANJA U TIJEKU VIDEO Srušila se gondola u europskom skijalištu: Poginula jedna osoba

Ovo će biti prvo pokretanje LHC-a, najvećega svjetskog ubrzivača za sudaranje čestica protona, nakon što je bio ugašen zbog održavanja, koje je dodatno produljeno zbog pandemije covida.

LHC se nalazi ispod granice između Švicarske i Francuske i sastoji se od gotovo 28 kilometara dugačkog kružnog tunela. Radi se o najvećem ubrzivaču za sudaranje protona koji je prvi put pokrenut 10. rujna 2008. godine.

Ponovno pokretanje sudarača složen je postupak, a istraživači u CERN-u uvijek pri ruci imaju boce sa šampanjcem, prođe li sve po planu.

Nije to puko pritiskanje jednog gumba, rekao je Reutersu Rende Steerenberg, zadužen za operacije u kontrolnoj sobi. Sve se odvija u ozračju svojevrsne napetosti, nervoze.

Potencijalni problemi mogu nastati jer se materijali mogu 'skupiti' pri nagloj promjeni temperature od 300 stupnjeva, ali i zbog problema u funkcioniranju tisuća magneta koji zadržavaju milijarde čestica u čvrstome snopu dok kruže oko tunela.

Steerenberg ističe da sustav mora funkcionirati savršeno usklađeno poput orkestra.

Niz LHC sudara čestica opaženih u CERN-u između 2010. i 2013. godine donio je dokaz o postojanju dugo tražene čestice Higgsova bozona za koju se smatra da je, zajedno sa svojim energetskim poljem, bila presuda za formiranje svemira nakon Velikog praska prije 13,7 milijarda godina.

Higgsov bozon je naziv dobio prema britanskome znanstveniku Peteru Higgsu. Od 1960. godine se smatra da bozon postoji kao dio Higgsovog polja. Radi se o hipotetski sveprisutnom kvantnom polju koje je odgovorno za davanje mase pojedinim česticama.

Fizičari koji upravljaju LHC-om okrenuti su otkrivanju nevidljive i dosad još neotkrivene tamne materije koja čini 84 posto svemira i povezuje galaksije, ali je njezina priroda još nepoznata. Uspiju li znanstvenici otkriti i opisati tamnu materiju bit će to veliko otkriće koje će pridonijeti razumijevanju svemira.

Drastično ćemo povećati broj sudara, a time i vjerojatnost novih otkrića, rekao je Steerenberg, dodavši da bi sudarač trebao raditi do drugog gašenja koje će uslijediti od 2025. do 2027. godine.