Bilo kakvo široko topljenje konstantno zamrznutog tla u Sibiru, dovelo bi do ozbiljnih posljedica i velikih klimatskih promjena. Permafrost prekriva 24 posto kopnene mase na sjevernoj Zemljinoj polutki i bilo kakvo veliko topljenje tog snijega i leda oslobodilo bi stotine gigatona ugljičnog dioksida i metana u atmosferu te dovelo do velikog zagrijavanja, prenosi Guardian.
Pročitajte i ovo
dvostruka tragedija
Zbog ovoga je umrlo 200.000 Europljana u četiri godine: "Većina tih smrti mogla se u potpunosti spriječiti"
I do -50 stupnjeva
NEOBIČNO VISOKE TEMPERATURE ZA JESEN, ALI TO NIJE SVE "Imamo abnormalnu situaciju"
napeta situacija
Avioni ne uspijevaju sletjeti na hrvatski aerodrom: "Pokušavaju svi, ali..."
35
Strašno stanje
FOTO Od alkohola i cigareta do potpunog nemara! Dijete progutalo šaraf i završilo na operaciji, pokušalo se sve zataškati
Energetika
Država dijeli novac: Dio građana moći će dobiti gotovo 25.000 eura
Takvo topljenje ipak bi trajalo dugo vremena, odnosno nekoliko desetljeća, tako da promjena ipak ne bi bila tako dramatična i nagla.
Tim znanstvenika, vođen stručnjacima s Oxforda, proučavao je stalaktite i stalagmite u sibirskim pećinama, koji su najstajali tijekom stotina tisuća godina, koristeći tehniku radiometrijskog mjerenja starosti i mjerili su periode njihovog rasta.
Temperature trenutno povećane za 0,7 stupnjeva
Otkrili su kako su stalaktiti u jednoj pećini na sjeveru Sibira i na području rubnog permafrosta, rasli prije 400.000 godina, kada je temperatura bila 1,5 stupnjeva veća od temperature prije industrijskog razdoblja u čovjekovoj povijesti. Taj im je podatak pokazao kako se permafrost tada topio te da bi se ponovno mogao početi topiti, ukoliko temperatura poraste za ukupno 1,5 stupnjeva u odnosu na pred industrijsko razdoblje.
Danas su temperature u odnosu na predindustrijsko razdoblje veće za oko 0,6 do 0,7 stupnjeva pa znanstvenici predviđaju kako bi uskoro moglo doći do topljenja permafrosta. Mjerenja su napravili znanstvenici iz Mongolije, Rusije, Švicarske i Velike Britanije. Njihova istraživanja provedena su kako bi se mogli napraviti modeli predviđanja brzine i obima topljenja permafrosta, ukoliko temperature porastu do +1,5 stupnjeva.
'Iako to nije bilo uključeno u glavninu našeg istraživanja, naš rad isto tako sugerira da u svijetu koji bi bio topliji za 1,5 stupnjeva, što je dovoljno za otapanje permafrosta, susjedne regijedoživjele bi značajne promjene. Pustinja Gobi u Mongoliji postala bi vlažnija i ta pustoš bi počela više sličiti na današnje azijske stepe', pojasnio je Anton Vaks s Oxforda.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook