Bilo kakvo široko topljenje konstantno zamrznutog tla u Sibiru, dovelo bi do ozbiljnih posljedica i velikih klimatskih promjena. Permafrost prekriva 24 posto kopnene mase na sjevernoj Zemljinoj polutki i bilo kakvo veliko topljenje tog snijega i leda oslobodilo bi stotine gigatona ugljičnog dioksida i metana u atmosferu te dovelo do velikog zagrijavanja, prenosi Guardian.
Pročitajte i ovo
'VRATA' U PODZEMNI SVIJET
Otkriven razlog nastanka fenomena iz Sibira koji plaši lokalce
Već se radi na rješenjima
KLIMATSKE PROMJENE Kamo strpati CO2 koji izvučemo iz atmosfere?
Takvo topljenje ipak bi trajalo dugo vremena, odnosno nekoliko desetljeća, tako da promjena ipak ne bi bila tako dramatična i nagla.
Tim znanstvenika, vođen stručnjacima s Oxforda, proučavao je stalaktite i stalagmite u sibirskim pećinama, koji su najstajali tijekom stotina tisuća godina, koristeći tehniku radiometrijskog mjerenja starosti i mjerili su periode njihovog rasta.
Temperature trenutno povećane za 0,7 stupnjeva
Otkrili su kako su stalaktiti u jednoj pećini na sjeveru Sibira i na području rubnog permafrosta, rasli prije 400.000 godina, kada je temperatura bila 1,5 stupnjeva veća od temperature prije industrijskog razdoblja u čovjekovoj povijesti. Taj im je podatak pokazao kako se permafrost tada topio te da bi se ponovno mogao početi topiti, ukoliko temperatura poraste za ukupno 1,5 stupnjeva u odnosu na pred industrijsko razdoblje.
Danas su temperature u odnosu na predindustrijsko razdoblje veće za oko 0,6 do 0,7 stupnjeva pa znanstvenici predviđaju kako bi uskoro moglo doći do topljenja permafrosta. Mjerenja su napravili znanstvenici iz Mongolije, Rusije, Švicarske i Velike Britanije. Njihova istraživanja provedena su kako bi se mogli napraviti modeli predviđanja brzine i obima topljenja permafrosta, ukoliko temperature porastu do +1,5 stupnjeva.
'Iako to nije bilo uključeno u glavninu našeg istraživanja, naš rad isto tako sugerira da u svijetu koji bi bio topliji za 1,5 stupnjeva, što je dovoljno za otapanje permafrosta, susjedne regijedoživjele bi značajne promjene. Pustinja Gobi u Mongoliji postala bi vlažnija i ta pustoš bi počela više sličiti na današnje azijske stepe', pojasnio je Anton Vaks s Oxforda.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook