"Inteligentno poslovanje promijenit će tržište rada, ali robot neće zamijeniti čovjeka!"

Već tradicionalni godišnji susret Adacte, na kojem se okupljaju ključni partneri i ljudi iz domaće i regionalne ICT zajednice, i ove je godine okupio velik broj sudionika koji su mogli čuti zanimljivosti o „Intelligent business“, konceptu koji objedinjuje ICT novosti i tehnološke trendove u poslovanju s općenitim poslovnim temema vezanim uz društvo, ljudski potencijal, inovativnost i transformaciju poslovanja u dobu umjetne inteligencije. 

tri vijesti o kojima se priča IVICA MANDIĆ Vojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..." Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje" Država šalje zrakoplove Iz Omana evakuirano 12 hrvatskih državljana, a sutra počinje operacija povratka Hrvata iz Dubaija

Na samom početku, Krešimir Mlinarić, direktor Adacte Hrvatska, naglasio je važnost sveobuhvatnog, multidisciplinarnog pristupa današnjem poslovanju, tzv. „Intelligent Business“, koji vidi strateški važnim za budućnost Adacte i njen daljnji rast.

U uvodnom izlaganju, Mlinarić je naveo podatke iz godišnjeg izvješća World Roboticsa, koje pokazuje kako je prodajna godišnja vrijednost robotske industrije u 2018. godini iznosila 16,5 milijardi dolara. Broj prodanih jedinica je također bio rekordan i iznosio je 422.000. Prosječna vrijednost robota je 39.000 dolara, čime možemo zaključiti da je tehnologija ušla duboko u komercijalnu fazu. Najviši postotni rast, od čak 23%, zabilježen je u segmentu tzv. Cobota (kolaboracijskih industrijskih robota), odnosno robota koji su dizajnirani da dijele radni prostor s ljudima. Tako primjerice, tijekom  komercijalnog letu zrakoplovom, pilot upravlja 3-7 minuta – ostalo radi stroj.

Pročitajte i ovo Još stignemo nadoknaditi zaostatke Budućnost će biti u rukama onih koji vladaju umjetnom inteligencijom, a gdje je Hrvatska u svemu tome?

Prema istraživanju analitičke kuće McKinsey, 45% svih aktivnosti na tržištu rada može biti zamijenjeno danas dostupnom tehnologijom, ali svega 5% radnih mjesta može biti u potpunosti automatizirano. Iako samo 5% poslova može u potpunosti biti automatizirano, studija pokazuje da 60% poslova može automatizirati 30% ili više njihovih osnovnih aktivnosti. Stoga, budućnost rada nije crna, manji broj poslova će nestati, neki će nastati, no svi poslovi će se transformirati, zaključio je Mlinarić. Cjeloživotno učenje i konstantno ulaganje u znanje i kompetencije smatra presudnim za uspjeh na tržištu rada.

Promjene u IT industriji brže su no u ostatku industrija, jer IT industrija stvara i pokreće tehnološke trendove. Prema podacima iz 2016, prosječan broj robota u Hrvatskoj je 6, a u svijetu čak 74 na 10.000 zaposlenika – po čemu se vidi da Hrvatska kaska te kako postoji puno prostora za rast i napredak. Izlaganje je Mlinarić završio objavom o strateškom partnerstvu s kompanijom BE-terna. Kroz sinergiju s kompanijom BE-terna fokus će ostati na regionalnom tržištu, ali se otvara globalni potencijal i daljnje mogućnosti rasta.

Adactin godišnji susret Foto: Adacta

U predavanju „Intelligent business of the future – artificial and natural“, Igor Pavleković iz Microsofta govorio je o konceptima poslovanja budućnosti. Istaknuo je kako je budućnost načelno teško predvidljiva, no ono što je jasno je da će se tehnologija u poslovanju značajno promijeniti u odnosu na današnju. Prema istraživanju analitičke kuće IDC, količina podataka koje generiramo do 2025 će porasti 10x, a IoT tržište povezivih uređaja će do 2020 biti vrijedno 1,29 trilijuna dolara. Analitička kuća Deloitte kaže kako će do 2020. godine 82% organizacija koristiti neki vid umjetne inteligencije u poslovanju.

Na pitanja „treba li nas biti strah“ i „kojom brzinom prihvatiti promjenu“, Pavleković je napomenuo: kad uklonite barijere, vaša organizacija će se osloboditi, a to je za umjetnu i prirodnu – ne budućnost, već sadašnjost.

Ivan Skender, Chief Digital Officer iz A1, na slučaju iz vlastite kompanije pokazao je kako je investiranjem u kulturu Agile kompanija A1 u posljednje dvije godine prošla uspješnu transformaciju u digitalnu kompaniju. Proces digitalne transformacije uspješno je proveden zahvaljujući promjenama u digitalnom iskustvu, digitalnim procesima i operacijama te digitalnim vještinama i kulturi. Skender je istaknuo kako A1 budućnost poslovanja vidi u razvoju digitalne akademije, novog vodstva, otvaranja novih radnih mjesta te fleksibilnim modelima rada. Posebno je naglasio kako su u A1 krajem prošle godine pokrenuli projekt fleksibilnih oblika rada „Flexerica“, koji zaposlenicima kompanije omogućuje rad u fleksibilnom radnom vremenu, ali i fleksibilno mjesto rada. Skender vjeruje kako će ovim modelom kod zaposlenika potaknuti jaču produktivnost i bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života.

U predavanju „Digital Agenda for Regional FMCG Multinational“, Mladen Pejković, stariji izvršni direktor u Atlantic Grupi, predstavio je digitalnu agendu Atlantic Grupe. Pejković je istaknuo kako je u 2018. značajno porasla potrošnja. U najvećoj je mjeri ovaj porast može se pripisati izdavanju malih potrošačkih kredita, koje su generirali bankovni sustavi umjetne inteligencije – stoga je, smatra  Pejković, hrvatski gospodarski razvoj izravno povezan s umjetnom inteligencijom.

U prvoj fazi razvoja i provedbe digitalne agende, Pejković ključnim smatra postaviti kvalitetnu bazu – infrastrukturu, mrežu i sigurnost. U drugoj fazi valja uključiti sve segmente poslovanja: nabavu, logistiku, prodaju, marketing, ljudske resurse, financije i ostale. Radite na čvrstim temeljima, koristite jasne prioritete, izbjegavajte primjere koji će biti avanturistički. Radite dugoročno, a kako je sve povezano, digitalizirajte - sve,poručuje Pejković.

Michael Mueller iz Raiffeisenbank Austria govorio je o korisničkom iskustvu koje donosi usavršavanje u organizaciji, kulturi, podacima i tehnologiji. Istaknuo je kako zadnjih godina u Europi jačaju nove generacije bankarskih organizacija, te na primjerima WeChata i Alipaya zaključuje kako tehnologija snažno ulazi u bankarstvo, što rezultira potpuno otvaranjem novih, tehnološki moćnih FinTech startupa, a istovremeno ulaskom klasičnih banaka u digitalni svijet.  Percepcija budućnosti RBA vodi u tri smjera: što se radi, tko radi i kako radi. Ulaganje u timove i jačanje talenata napravit će razliku, smatra Mueller. Navodi kako napori banke idu u smjeru pronalaženja novih načina poslovanja, šireg razumijevanja, promjenama u fizičkoj okolini, novim članovima tima s novim pogledima te općenite promjene u paradigmi uloge banke. U travnju 2018, banka je imala 1 Agile tim, 7 do kraja 2018, a do kraja ove godine imat će čak 12 Agile timova. Mueller zaključuje kako promjenu toliko ne čine samo nove stvari, već perspektiva i kombiniranje već dostupnog u rješavanju stvarnih potreba u stvarnom svijetu.

Pročitajte i ovo Budućnost je u robotima Vapaj poslodavaca: Od države traže da čim prije napravi strategiju primjene umjetne inteligencije jer će tako i lakše do novca iz EU fondova

Matjaž Fajfar, direktor Adacta Srbija, održao je zanimljivo izlaganje na temu inteligentnog poslovanja u nadolazećim 20-im i 30-im godinama. Fajfar je na primjeru najuspješnijih svjetskih kompanija pojasnio kako razmišljaju u Adacti i što kompanija planira raditi u narednih 20 godina kako bi klijentima isporučila najbolja poslovna rješenja.

U predavanju „The Winners of the 20ies“, Fajfar je ponovio kako će četvrta industrijska revolucija, ona digitalna, biti fundamentalna i promijenit će naše živote. U digitalnom svijetu imamo podatke o potražnji, a očekivanja naših kupaca će se mijenjati. Fajfar također ističe kako će organizacija budućnosti biti različita od današnje. Uspješna kompanija ne definira samo što radi, već i kako radi. Napori menadžmenta u smjeru Customer Success managementa ispravni su i svakako u njih treba investirati. Menadžer budućnosti bit će enabler, motivator, trener, talent hunter, a razlika između menadžera i zaposlenika će se smanjivati.

Najbolje kompanije kontinuirano preispituju sebe i investiraju u talente. Životni vijek kompanija se skraćuje - prosječni životni tvrtke 1958. godine bio je 60 godina, a 2018. tek 15 godina. Razvoj tehnologije i tehnološke promjene jedan su od ključnih pokretača ovog trenda. Za učenje će u budućnosti unutar organizacije trebati postojati razvijen sustav, napomenuo je Fajfar te na kraju poručio: Promjene treba prihvatiti. Budućnost je svijetla za sve koji će biti angažirani, učiti i djelovati. Bavite se novim tehnologijama, upoznajte ih, razvijajte talente.