Galerija
U poslovni je svijet uronila vrlo mlada, kao suosnivačica startupa koji je lansirao pametnog medvjedića, aplikaciju za mjerenje temperature i drugih vitalnih znakova djece, pri čemu bi ih i smirivao. Projekt se jedva isplatio, no u međuvremenu se okrenula znatno propulzivnijem
tržištu fintecha. Mlada je dama Josipa Majić, osnivačica i direktorica dvije firme.
Za prvotni projekt pametni medvjedić izjavili ste da više ni u ludilu to ne bi ponovili. Zašto?
Konteksta radi mi smo imale, kolegica i ja koje smo osnivačice, 22 godine. Dakle, nismo imale de facto dana radnog staža. Naša percepcija kako će to izgledati je bila vrlo ružičasta, dakle neke stvari kao što već sada znamo, u teoriji djeluju funkcionalno i izvedivo, a u praksi su nešto drugačije tako da je projekt pametnog medvjedića bio upravo to. Bio je više od svega dobro iskustvo i korisno za naučit ozbiljne poslovne lekcije.
Jeste li poduzetnica ili inovatorica?
Pa rekla bih poduzetnica.
Je li naglašena podjela na muškarce i žene u ICT industriji?
Ovisi koga pitate. Ja bih rekla da podjela postoji, ali puno toga je s jedne strane predrasuda s druge autosugestija malo.
Je li žena ženi vuk?
Nekad, ali ne nužno.
Zagreb ili London?
Još uvijek Zagreb.
Što je vaš najveći uspjeh?
Ja bih rekla to da sam shvatila da nije ono što je dobro za moju firmu nužno dobro za mene i obratno i da je glavna poanta u ovoj industriji trajat i kao osoba i kao firmi i kao biznis model i kao tehnologija. Trajanje je puno bitnije od kratkoročnog uspjeha.
Je li važniji kapital ili ideja?
Važnije i od jednog i od drugog zapravo je egzekucija, odnosno provedba.
Zarađuje li se bolje u privatnom ili u tom velikom korporativnom sektoru?
Ja bih rekla da ovisi o poslovnom modelu, ali poslovni model je puno elegantniji ako imate velike korporativne klijente nego više malih pojedinačnih iz jednostavnog razloga što je komunikacija i ugovori su puno laki i elegantniji. Tako da bih rekla da je bolje surađivati s korporativnim klijentima nego sa malim individualnim potrošačima, barem iz mog iskustva.
Može li se to privatno i poslovno razdvojiti?
Kao poduzetnik jako je to korelirano. Jedan od najvećih mojih lekcija i zaključaka je zapravo je da ono što je dobro za moju firmu nije nužno dobro za mene tako da se trudim što manje uzrujavati oko poslovnih financija kada one nisu u mojoj kontroli, a trudim se privatno onako odgovorno modelirati. Trošiti i u skladu s tim se ponašati.
Tisuću kuna nije neki iznos pa prijeđimo na eure. Što biste napravili, na što biste potrošili ili uložili posljednjih tisuću eura.
To je odlično pitanje. Poslovnih tisuću eura, onako školski ja bih rekla, išla bih po investicijskim klasama. Danas imamo mogućnost investirati u dosta toga. Najveći dio bi išao u najsigurnije stvari koje na našem tržištu variraju od nekretnina do nekakvih obveznica ili štednje, a dobar dio bi uložila u one rizičnije, a to su zapravo investicije s najvećim povratom koje danas idu od dionica visokotehnoloških kompanija kao što su start up-i i na kraju imamo kriptovalute. Dakle, neka vrsta novih asseta koji su iako vrlo volatilni mogu biti dosta korisni dugoročno.
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno"
-
DRAMA U KUVAJTUVIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
