IEA upozorila: Želimo li postići nultu stopu emisije štetnih plinova, svijet se mora radikalno promijeniti

 Međunarodna agencija za energiju (IEA) u utorak je priopćila da se šanse za postizanje neto nulte stope emisije štetnih plinova do sredine stoljeća smanjuju ukoliko svijet radikalno ne promijeni način na koji se energija proizvodi, koristi i transportira.

Pročitajte i ovo Jeste li znali? Ova norma postaje ključan alat za odgovor na klimatske promjene VREMENSKA PROGNOZA Je li zima na izdisaju? Proljeće kuca na vrata, ali ne spremajte još kišobrane

tri vijesti o kojima se priča DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom Rat na Bliskom istoku VIDEO Izraelci tvrde da su pogodili tajni nuklearni kompleks, Iran uzvraća udare. Trump zaprijetio Španjolskoj F-35I Ovaj borbeni zrakoplov ključ je izraelske zračne nadmoći nad Iranom i s razlogom nosi naziv - "Moćni"

Da bi se postigli ciljevi zacrtani u globalnom paktu o klimi iz 2015., među kojima je i ograničenje rasta globalne temperature na najviše 1,5 stupanj Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, potrebno je emisije stakleničkih plinova do 2050. svesti na nulu.

Broj zemalja koje žele postići neto nultu emisiju stakleničkih pliniova raste, a čak i kad bi u potpunosti ispunile svoja obećanja, još uvijek bi u svijetu 2050.bile 22 milijarde tona ugljičnog dioksida, što bi dovelo do povećanja temperature do 2100. godine za 2,1 stupanj Celzija u odnosu na predindustrijsko doba, ističe se u najnovijem izvješću IEA.

Izvješće bi trebalo poslužiti za davanje smjernica za sljedeću rundu klimatskih pregovora u studenome u Škotskoj.

Neto nulta stopa emisije stakleničkih plinova je cilj koji je težak, ali ostvariv. Ukoliko do 2050. želimo postići neto nultu stopu emisija ugljika, tada nam više ne trebaju investicije u nove naftne i plinske projekte ili projekte na ugalj, rekao je izvršni direktor IEA Fatih Birol.

Prošle su godine temperature bile među najvišima ikada, a znanstvenici globalno zatopljenje i pojavu sve ekstremnijih vremenskih pojava pripisuju većinom emisiji stakleničkih plinova uključujući ugljični dioksid iz fosilnih goriva kao što su ugljen, nafta i plin.

Stoga, navodi s u izvješću, više se ne bi trebali prodavati niti novi osobni automobili s unutarnjim izgaranjem, a globalni sektor električne enegije bi morao postići nultu stopu štetnih emisija do 2040.

Također, ističe se u izvješću, nove tehnologije koje još nisu komercijalizirane, poput prikupljanja i skladištenja ugljika (CCS) te korištenja čistog vodika (zeleni vodik ili obnovljivi vodik) koji se proizvodi elektrolizom vode upotrebom električne energije iz obnovljivih izvora i tijekom njegove proizvodnje ne ispušta stakleničke plinove, treba staviti na tržište.

Svaki mjesec, počevši od 2030., deset industrijskih postrojenja mora biti opremljeno CCS-om, trebat će se izgraditi tri nova industrijska pogona na čisti vodik te u industrijske pogone treba ugraditi kapacitet elektrolizatora od 2 GW.

Godišnje ulaganje u energiju će do 2030. biti potrebno povećati sa sadašnjih dva na pet bilijuna američkih dolara, dodajući još 0,4 postotna boda godišnje na globalni rast BDP-a, stoji u analizi IEA i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Inače, emisije ugljičnog dioksida energetskog sektora su u prosincu 2020. bile 2,0 posto, ili 60 milijuna tona, iznad razine u prosincu 2019. godine.

Globalni podatak za 2020. godinu prikriva veliki disparitet među zemljama te su se tako emisije u Kini povećale za 0,8 posto u 2020. godini, a u Sjedinjenim Američkim Državama pale su za 10 posto.