Masovna pojava morske sluzi zabilježena je tijekom 2024. godine na Jadranu. To nije neobična pojava, no količina u kojoj je zabilježena nije zabilježena više od 20 godina. To je iznenadilo kako domaće ljude, tako i turiste, a znanstvenike potaknulo na istraživanje ovog fenomena.
Rezultati istraživanja hrvatskih znanstvenika o fenomenu masovne pojave morske sluzi (engl. mucilage) u sjevernom Jadranu objavljen je u uglednom znanstvenom časopisu Scientific Reports izdavača Springer Nature. Istraživanje su proveli znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (CIM IRB) u suradnji s hrvatskom tehnološkom tvrtkom SeaCras i Algebra Bernays sveučilištem, kombinirajući napredna terenska mjerenja, senzore i analize satelitskih podataka.
U ovom istraživanju znanstvenici su detaljno objasnili zašto je došlo do ovako izraženog događaja, identificirajući ključne meteorološke i oceanografske uvjete koji su mu prethodili, ali i odredili i pratili brojnost i pojavu fitoplanktonskih vrsta koje su sudjelovale u proizvodnji sluzi.
Kako ističu iz IRB, ovakvi događaji mogu ozbiljno narušiti morski ekosustav i izravno pogoditi obalne zajednice, od turizma i ribarstva do kvalitete života pa je razumijevanje njihovih uzroka ključno za pravodobno upozoravanje i prilagodbu.
Fenomen koji “izmiče” klasičnom monitoringu
Iako je cvjetanje mora prirodna i sezonalna pojava, promjene okolišnih uvjeta poput porasta temperature mora, smanjene izmjene vodenih masa te povećanog dotoka slatke vode i nutrijenata mogu dovesti do abnormalnih nakupina morske sluzi. Takvi događaji imaju značajan utjecaj na morski ekosustav, ali i na ljudske aktivnosti poput turizma, ribarstva, pomorskog prometa i rekreacije.
Rezultati istraživanja pokazali su da je svaka faza pojave velikih nakupina morske sluzi tijekom 2024. godine bila izravno povezana s iznimno intenzivnim cvjetanjem fitoplanktona koji su imali ključnu ulogu u stvaranju i razvoju morske sluzi, dok je raznolikost vrsta planktona u samim nakupinama tijekom tog razdoblja bila smanjena u odnosu na uobičajene sezonske cvjetove.
Toplina, rijeka Po i tišina vjetra: scenarij koji je pogodovao sluzi
Dodatno, istraživanje je pokazalo da je nastanak morske sluzi bio usko povezan s porastom temperature mora te naglim padovima saliniteta uzrokovanima pojačanim dotokom slatke vode, osobito iz rijeke Po, što je stvorilo okolišne uvjete pogodne za razvoj i nakupljanje sluzi. Same nakupine sluzi, povezane u strukture, varirale su od dugačkih i preko 20 kilometara do lokalno migrirajućih nakupina manjih od svega 20 metara.
Što su vidjeli sateliti i zašto je to važno za rano upozoravanje
Posebna vrijednost ovog istraživanja leži u kombinaciji različitih tehnologija i frekventnim mjerenjima. Znanstvenici CIM IRB-a koristili su oceanografske plutače ODAS koje se nalaze oko 4 nautičkih milja od Rovinja i koje kontinuirano bilježe fizikalne i biološke parametre mora, te napredne protočno-citometrijske (engl. flow-cytometric) analize koje otkrivaju kako se mijenja sastav planktonskih zajednica. Tvrtka SeaCras nadopunila je terenska mjerenja vlastitim AI analizama satelitskih snimaka visoke prostorne rezolucije čime je omogućeno preciznije praćenje prostornog širenja i dinamike događaja.
Ovakva razina vremenske i prostorne rezolucije omogućila nam je da prvi put u potpunosti povežemo promjene u okolišnim uvjetima s ponašanjem planktonskih zajednica i nastankom morske sluzi. To je ključan iskorak u razumijevanju ovog kompleksnog fenomena, ističe Daniela Marić Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora Rovinj Instituta Ruđer Bošković te dopisna autorica na radu.
Javno-privatno partnerstvo IRB-a i SeaCrasa postavilo je ne samo nove standarde u operativnoj oceanografiji, nego i mjerljive pokazatelje za našu industriju u turizmu i ribarstvu te, najvažnije, za lokalnu zajednicu i ljude, rekao je dr. sc. Mario Špadina, izvršni direktor SeaCrasa.
Dobiveni rezultati imaju veliku važnost jer pojava morske sluzi može ozbiljno utjecati na obalne zajednice i gospodarstvo. Guste nakupine sluzi otežavaju ribolov i oštećuju ribarske mreže, smanjuju kvalitetu doživljaja mora za kupače te negativno utječu na percepciju čistoće mora u turističkoj sezoni. Razumijevanje mehanizama koji dovode do ovakvih događaja ključno je za razvoj sustava ranog upozoravanja te prilagodbu budućim posljedicama klimatskih promjena.
Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković jedan je od vodećih znanstvenih centara u regiji za istraživanje morskih ekosustava, dok je SeaCras hrvatska tvrtka specijalizirana za analizu mora pomoću satelitskih podataka i umjetne inteligencije. Zajedno rade na razvoju naprednih sustava ranog upozoravanja temeljenih na konceptu digitalnog blizanca mora, mapiranju podmorja, ali i primjene u području javnog zdravstva, s ciljem detekcije i praćenja različitih polutanata poput mikroplastike, fekalnog onečišćenja i drugih.
Ovakvim pristupom Republika Hrvatska ne samo da demonstrira snažne domaće znanstvene i tehnološke kapacitete, već aktivno pomiče granice i postavlja standarde dobre prakse javno-privatnog partnerstva, s potencijalom izvoza visokih tehnologija.
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno"
-
DRAMA U KUVAJTUVIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
