Hrvatske tvrtke vide digitalnu transformaciju kao priliku za napredak, ali samo 18 posto njih ima i strategiju za njezino provođenje

Hrvatski Digitalni Indeks (HDI), kojim je obuhvaćeno 300 hrvatskih poduzeća iz različitih djelatnosti i geografskih regija s ciljem uvida u stanje digitalne spremnosti hrvatskog gospodarstva, pokazao je da se digitalna transformacija u Hrvatskoj provodi, ali jako sporo.

Pročitajte i ovo Biste li ga imali? DRUGAČIJI NAKIT Osmislili prsten koji nije samo prsten Istraživanje Veritasa Ovako u svijetu koriste usluge u oblaku

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje" IVICA MANDIĆ Vojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..." F-35I Ovaj borbeni zrakoplov ključ je izraelske zračne nadmoći nad Iranom i s razlogom nosi naziv - "Moćni"

Naime, HDI daje procjenu stanja digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva, digitalne spremnosti hrvatskih poduzeća iz različitih gospodarskih sektora te utjecaja koronakrize na poslovanje. Ispitanici istraživanja bile su osobe na strateškim pozicijama, odgovorne za digitalne procese poduzeća, a rezultati su pokazali kako 60 posto poduzeća smatra da će digitalna transformacija najveći utjecaj imati na zaposlenike.

Čak 84 posto poduzeća smatra da će se uslijed digitalne transformacije promijeniti njihov poslovni model te 94 posto poduzeća vidi digitalnu transformaciju kao priliku za napredak. Istovremeno, samo 18 posto tvrtki ima strategiju digitalne transformacije, što je neznatan pomak u odnosu na prethodnu godinu kada je strategiju digitalne transformacije imalo 15 posto kompanija.

Raste postotak tvrtki kojima je digitalna transformacija među top tri prioriteta na razini tvrtke - s 33 posto prethodne godine na 41 posto ove godine, a rast svijesti o važnosti digitalne transformacije očitava se i u razini s koje se digitalna transformacija vodi. Ove godine kod 39 posto poduzeća izvršni direktor ili predsjednik uprave je osoba koja upravlja digitalnom transformacijom, što predstavlja rast od 13 postotnih poena u odnosu na prošlu godinu kada je to bio slučaj u samo 26 posto poduzeća.

Istraživanje je pokazalo kako je COVID-19 očekivano snažno utjecao na rad poduzeća, pa tako 41 posto ispitanih kompanija nije radilo tijekom „prvog vala“, među kojima njih 21 posto kao razlog navodi nemogućnost organiziranja alternativnog načina rada zbog specifičnosti poslovanja. Kao najveći problem uslijed krize 58,5 posto poduzeća navodi komunikaciju i suradnju s klijentima i dobavljačima.

Ovogodišnja studija digitalne transformacije u Hrvatskoj pokazala je blagi pozitivni pomak u razumijevanju digitalne transformacije te prilika koje ona donosi. Svjedočimo četiri pozitivna trenda - najčešći nositelj odgovornosti za digitalnu transformaciju sada je predsjednik uprave, većina poduzeća smatra da digitalna transformacija neće smanjiti broj radnih mjesta, a poduzeća razumiju potrebu agilne prilagodbe i smatraju da će se posljedice uspješne ili neuspješne transformacije osjetiti u manje od tri godine. S obzirom na koronakrizu, koja je vrlo jasno ukazala da digitalizacija nije pitanje izbora, već neophodan put svih uspješnih društava i poduzeća, očekujemo da ćemo svjedočiti većem pozitivnom skoku u sljedećem istraživanju, zaključila je Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave konzultantske kuće Apsolon. 

Od 300 hrvatskih poduzeća obuhvaćenih studijom, 43 su velika, s više od 250 zaposlenika, i 257 srednjih, s 50 do 249 zaposlenika. Podaci su, osim po veličini tvrtke, grupirani i analizirani i prema skupinama djelatnosti - poljoprivreda, proizvodnja, građevinarstvo, trgovina i usluge te prema regijama i županijama Republike Hrvatske. Analiza uključuje i Apsolonov prijedlog preporuka i smjernica koje bi se trebale provesti na razini Hrvatske i na razini poduzeća. Nacionalni prioriteti trebaju biti povećanje ulaganja u informacijsku infrastrukturu, usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta i razvoj digitalnih vještina, transformacija javnog sektora te maksimalno iskorištavanja europskih fondova u programskom razdoblju do 2027. Na razini poduzeća neke od preporuka su prioritizacija digitalne transformacije i donošenje njezine strategije, angažman stručnjaka te kreiranje digitalne kulture.