U suvremenoj medicini sve više operativnih zahvata obavljaju roboti, a Hrvatska bi uskoro, uz pomoć bespovratnih sredstava iz EU fondova, trebala dobiti prvi kirurški robotski sustav u KBC-u Zagreb, na kojem će operirati i kirurzi iz drugih bolnica i educirati se mladi liječnici.
Pročitajte i ovo
U KBC-u Zagreb se osniva Nacionalni robotski centar, koji bi trebao početi raditi u proljeće iduće godine. Robot stoji oko 15 milijuna kuna, a prije šest mjeseci za njegovu nabavku osigurana su sredstva iz EU fondova.
Imenovano je povjerenstvo sastavljeno od liječnika i profesora s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, koji su sastavili tehnički prijedlog, raspisan je natječaj, a sada je u tijeku odabir isporučitelja.
Sustav treba biti isporučen u roku šest mjeseci pa bi robot na Rebro, gdje je za njega već spremna dvorana, trebao stići do proljeća.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić kaže da se uz pomoć robota danas najviše operiraju karcinomi prostate, ali i svi tumori u trbuhu i prsnom košu, te ginekološke operacije.
Ističe da će osim liječnika iz KBC-a s robotom operirati i liječnici iz drugih kliničkih bolnica, a također će se educirati mladi liječnici jer su takve operacije budućnost medicine.
Predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb Željko Kaštelan prisustvovao je takvih operacijama u inozemstvu pa nabavku robota smatra velikim napretkom za hrvatsku kirurgiju.
Uvođenje robotike u hrvatsko zdravstvo je zaista veliki skok jer se radi o novoj tehnologiji koja omogućuje da kirurzi tijekom operacije budu precizniji, brži i efikasniji, a pacijenti se brže oporavljaju, istaknuo je Kaštelan.
Ističe i kako se danas, primjerice u SAD-u, putem robotskog sustava operira 90 posto oboljelih od raka prostate, koji je jedan od najčešćih karcinoma u muškaraca.
Robot omogućuje urologu da bude maksimalno precizan i onkološki odstrani prostatu s tumorom, a pritom poštedi ostale važne strukture u zdjelici, kao što su neurovaskularni snop odgovoran za erekciju i sustav odgovoran za kontinenciju. Sve to omogućava brži oporavak pacijenta, kaže Kaštelan.
Dio smo moderne medicine, napominje Kaštelan, a roboti se uvelike koriste u razvijenim zemljama, pa ćemo time dati priliku našim kirurzima, od urologa, općih kirurga, ginekologa i drugih specijalista da rade s novom tehnologijom.
Hrvatska ima iskustva u primjeni robotike u medicini jer je prije pet godina razvijen prvi robot za neurokirurške operacije "Ronna", kao zajednički projekt profesora Bojana Jerbića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Darka Chudyja, predstojnika Zavoda za neurokirurgiju Kliničke bolnice Dubrava.
Na neurokirurškom robotu radimo jednu do dvije operacije tjedno, a projekt se stalno usavršava. Operacije su brže i sigurne, a mogućnost pogrešaka smanjena, što predstavlja dobrobit za pacijenta i njegov brži oporavak, kaže Chudy.
Isti tim pokrenuo je u novi projekt "Nero", koji razvijaju s Institutom za nuklearnu tehnologiju, a cilj je da novi robot bude precizniji, brži i učinkovitiji na području stereotaktičke neurokirurgije.
(Hina)
