Jesu li videoigre dobre ili loše za psihičko i fizičko zdravlje djece? Na to pitanje već godinama nema konkretnog odgovora. Dok neka istraživanja ističu kako videoigre izazivaju ovisnost, mogu potaknuti na nasilje i izazvati cijeli niz emocionalnih problema kod djece, druga ističu njihovu pozitivnu stranu učenja rješavanja problema, razvoja kognitivnih vještina i koordinacije oko-ruka.
Pročitajte i ovo
Istina je vjerojatno negdje u sredini. Da, umjereno igranje videoigara može poboljšati kognitivne i društvene vještine kod djece i mladih, ali naglasak je na umjerenom igranju i dobrom odabiru videoigara.
Potencijalne rizike pretjeranog igranja videoigara prepoznale su i esport momčadi koje za svoje profesionalne igrače angažiraju kako fizijatre i trenere, tako i psihologe koji se brinu da igrači ne zabrazde previše u virtualnom svijetu.
No jedan američki profesor smatra kako videoigre treba uvesti na fakultete i to što prije.
Henry C. Foley predsjednik je njujorškog Institute of Technology i uvjeren je kako bi videoigre mogle biti ključne za stvaranje vještina koje će mladim ljudima trebati u budućnosti.
U kolumni za VentureBeat, Foley ističe kako esport i igranje videoigara pripremaju mlade za funkcioniranje u stvarnom svijetu.
Mnoge igre zapravo poboljšavaju koncentraciju, pamćenje i donošenje odluka, prema iscrpnoj analizi objavljenoj u American Journal of Play. Istraživanje iz 2013. godine pokazalo je kako igranje akcijskih videoigara poboljšava rezultate disleksične djece na testovima čitanja - u nekim slučajevima i više nego tradicionalne metode, ističe Foley.
Naglašava i kako videoigre mogu poboljšati napredno rješavanje problema - vještinu koja je sve traženija u poslovnom svijetu, a koja obuhvaća razumijevanje problema, identifikaciju uzoraka i razvoj rješenja.
U studiji iz 2016. godine, istraživači sa Sveučilišta Northwestern i Columbia, otkrili su da videoigre u kojima igrači istražuju, grade nove svjetove i sami postavljaju ciljeve, zapravo veoma dobra u razvoju takvog načina razmišljanja, ističe Foley.
Napominje i kako industrija videoigara nudi cijeli niz potencijalnih karijera - kako u izradi tako i u igranju samih videoigara. Upravo zbog toga, smatra Foley, fakulteti bi trebali uložiti u esport timove.
Kao primjer naveo je Sveučilište Robert Morris iz Illinoisa koje je još 2014. godine osnovalo svoj esport tim, a trenutno u SAD-u više od 100 škola sudjeluje u radu Nacionalne udruge fakultetskih esportova.
Za razliku od tradicionalnih sportskih programa koji zahtijevaju izuzetne sportske sposobnosti, gotovo svi studenti mogu sudjelovati u esportu. A s obzirom na to da za esport ne trebate posebnu opremu, jeftiniji je za same studente, napominje Foley.
Dodaje kako je svjestan da će samo malen broj studenata postati profesionalni igrači videoigara, ali bi zato mnogi mogli raditi u samoj industriji esporta.
Neki su fakulteti već osmislili programe za različite karijere u esportu - od marketinških do menadžerskih smjerova. No, možda je još zanimljivije što svoju karijeru u esportu mogu pronaći i studenti medicine. Upravo na Institute of Technology imaju Centar za medicinu esporta u kojem rade liječnici i fizioterapeuti koji se brinu za esportaše.
Videoigre nisu gubitak vremena. Dapače, nude značajne socijalne, kognitivne i ekonomske prednosti. Zapravo pripremaju ljude za život u stvarnom svijetu, zaključuje na kraju Foley.
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje"
-
IVICA MANDIĆVojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..."
