Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Slovenski ministar vanjskih poslova smatra da Europska unija treba odrediti realan okvir za primanje zemalja zapadnog Balkana u svoje članstvo.


Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar ustvrdio je da EU umjesto deklaratorne potpore budućem članstvu država 'zapadnog Balkana' u Uniji, koju smatra dijelom kontraproduktivnom, treba odrediti realan okvir za njihovo primanje, te da bi to mogla biti 2014. godina.

Slovenija se vidi kao posrednik između EU i zapadnog Balkana

Vezani članci Točenje goriva, ilustracija Slovenci uveli važnu promjenu: Pogledajte tko sve može točiti gorivo bez ikakve COVID potvrde Žilet žica na hrvatsko-slovenskoj granici - 5 Prevozio migrante, bježao policiji pa se zabio u zid: Preminuo Pakistanac, pet ljudi prevezeno u bolnicu

Budući da dobro poznaje prilike u susjedstvu, a svjesna je i opasnosti u kojoj gospodarska kriza udaljava obećano članstvo, Slovenija svoju buduću ulogu vidi kao posrednik u slanju pozitivnih signala prema regiji kojih je premalo, naglasio je Žbogar u četvrtak na večer na predavaju u Institutu za balkanske i bliskoistočne studije (IFIMES) u Ljubljani. Najavio je i da će slovenska vlada uskoro prihvatiti dokument o svojoj vanjskoj politici u regiji. 'Moramo biti svjesni političke realnosti, ali je usmjeravati tako da EU i NATO ne postanu taoci gospodarske krize i socijalnih problema ili unutarnjeg prestrukturiranja Europske unije', rekao je Žbogar.

Naglasio je kako 'politička realnost' ne smije biti razlog neaktivnosti u regionalnoj politici i da su sve države u 'regiji' od Zagrebačkog summita i kasnijih obećanja EU-a iz Soluna, kad im je otvorena europska perspektiva, postigle velik i konkretan napredak, te postigle demokratske standarde. 'Moje je čvrsto uvjerenje da bi postavljanje novih uvjeta za članstvo postavljalo negativan signal koji može biti opasan i kontraproduktivan. Isto vrijedi i za stalno ponavljanje neproduktivnih rasprava čiji su rezultat politička potpora bez realnog napretka', rekao je Žbogar.

'U regiji se u deset godina od Zagrebačkog summita i Solunske agende, koja se jasno zauzela za širenje na zapadni Balkan, dogodio velik i konkretan napredak. Stanje u regiji danas je drukčije, u regiji imamo demokratske države s vlastitim vanjskopolitičkim identitetom i vlastitim ciljevima. U tom kontekstu bilo bi potrebno postaviti jasni vremenski raspored koji bi predstavljao cilj za države u regiji. Neke države u EU takav vremenski okvir postavljaju u 2014. godinu. I sam osobno vjerujem da bi to bio primjeren i provodiv vremenski raspored za uključivanje država zapadnog Balkana u EU', rekao je Žbogar.

Posebna zainteresiranost za Kosovo i BiH

Žbogar je istaknuo posebnu zainteresiranost svoje države za posredovanju europske politike prema Kosovu i BiH, a kad je riječ o BiH založio se protiv 'nametanja' rješenja od strane međunarodne zajednice, ističući kao primjer neuspjeh butmirskog procesa u vezi s izmjenama Daytonskog sporazuma. Žbogar je izrazio sumnju u to da će i novi pokušaji u tom smislu uroditi plodom jer su u BiH 'izbori preblizu', te se založio za pozitivne signale za te države poput nedavnog početka liberalizacije viznog režima.

'Političke pohvale kojima se ranije kompenzirao izostanak napretka (prema članstvu) izgubile su učinak. Prazno podizanje očekivanja u tom smislu može voditi u pasivnost i to je trijezna poruka koju su mi posredovali moji brojni sugovornici u regiji', rekao je šef slovenske diplomacije na predavanju na kojemu su bili i članovi diplomatskog zbora u Ljubljani. (Hina)