Arhivi koji se nalaze u bivšem Stasijevom sjedištu u Lichtenbergu na teritoriju istočnog Berlina dokumentiraju nadzor koji je istočnonjemačka država vršila nad svojim građanima. Stasi je bio poznat po korištenju špijuna i prislušnih uređaja kako bi se milijuni istočnih Nijemaca držali pod nadzorom.
Nijemci mogu tražiti kopiju dosjea o sebi, uz plaćanje samo troškova fotokopiranja. U usporedbi s drugim istočnoeuropskim zemljama, gdje su komunistički fajlovi i dalje tajni, Njemačka se ističe kao primjer.
Roland Jahn rekao je da treba najmanje četiri mjeseca da bi se odgovorilo na svaki zahtjev. U kompleksnijim slučajevima, može se raditi i o tri godine. On za to krivi premalo osoblja.
'Ono što smo mi radili je dječja igra u usporedbi s NSA'
Prošle godine berlinski arhivi primili su 64.250 zahtjeva a ove godine do početka prosinca bilo ih je već 61.000, a osoblja je premalo.
Vlada nije očekivala da će više od dva desetljeća nakon otvaranja Berlinskog zida primati tisuće zahtjeva mjesečno, te je stoga 2003. bilo 2.300 osoba u arhivima, a danas ih je 1.600, kaže on.
"Pokušavamo učiniti sve dokumente dostupnima, ali cijelo vrijeme smo u zaostatku", kaže Jahn.
Jahn smatra da je jedan od razloga za takav interes činjenica da Nijemci često nakon umirovljenja imaju više vremena i više interesa da se bave onim što se dogodilo ranije u njihovom životu.
Drugi je taj što djeca i unuci traže od starijeg naraštaja da otkriju što se događalo pod komunizmom. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
