Hrvatska je pozivnicu dobila zajedno s Albanijom, čime su te dvije zemlje, jednoglasni su saveznici, nagrađene za dugotrajne i teške reforme i postale spremne doprinositi euroatlantskoj i sigurnosti jugoistočne Europe.
Pročitajte i ovo
Gorak okus ipak je ostavilo izostavljanje iz paketa Makedonije čiju je pozivnicu blokirala Grčka zbog neriješenog spora oko imena te bivše jugoslavenske republike.
Kako se i očekivalo, jedna od najspornijih tema summita bilo je približavanje Ukrajine i Gruzije NATO-u čemu se oštro protivi Rusija jer ih ne želi imati kao članice Saveza na svojim granicama. Unatoč snažnom zauzimanju SAD-a, te zemlje nisu primljene u Akcijski plan za članstvo, što se smatra prvim korakom u priključenju Saveza, ali im je obećano da će na kraju sigurno postati punopravne članice.
Vruća tema sastanka na vrhu bio je i američki proturaketni štit u Europi kojeg Rusija smatra prijetnjom vlastitoj sigurnosti.
NATO je dao potporu planu najmoćnije članice da dijelove štita postavi u Poljskoj i Češkoj i najavio da će razmotriti načine kako cijeli saveznički teritorij i stanovništvo "pokriti" proturaketnom zaštitom.
Da to nije posljednja riječ o štitu potvrdio je ruski predsjednik Vladimir Putin koji je najavio da će o tome detaljnije razgovarati s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom na skorašnjem sastanku u crnomorskom ljetovalištu Sočiju.
Iako je većina spornih pitanja u odnosima s Rusijom ostala neriješena, korak naprijed u odnosima NATO-a s Moskvom svakako je sporazum kojim je Rusija dopustila transport neborbene opreme preko svoga teritorija za potrebe misije ISAF u Afganistanu.
Zadovoljan time može biti afganistanski predsjednik Hamid Karzai, a još više odlukom zemalja koje sudjeluju u ISAF-u za slanjem više od 1.000 dodatnih vojnika u tu zemlju u kojoj ostaci talibanskog režima i Al-Qaidi sedam godina nakon međunarodne intervencije još pružaju veliki otpor.
Nakon trodnevnog summita odahnut će stanovnici Bukurešta, koji je bio najčuvanije mjesto na svijetu s 12.000 policajaca koliko ih se brinulo za sigurnost oko 3.000 službenih sudionika i 3.500 akreditiranih novinara. Osim što je 59. summit NATO-a bio najveći sastanak na vrhu u povijesti Saveza, bio je to ujedno i najveći skup ikad održan u Rumunjskoj.
Prema odluci čelnika Saveza, domaćini idućem sastanku na vrhu u proljeće 2009. godine bit će francuski grad Strasbourg i njemački Kehl, koje dijeli samo rijeka Rajna. Na tom summitu Hrvatska bi trebala sudjelovati kao punopravna članica, budući da se očekuje da će unutar sljedećih godinu dana biti dovršeni pristupni pregovori i ratificiran protokol o pristupanju u zemljama članicama NATO-a i u Hrvatskoj.
-
STRAVA NA RIJECIDječak poginuo u pomahnitalom napadu: "Odvukao ga je ispod površine, a brat i prijatelji nemoćno su gledali"
-
šokantnoČistio snijeg ispred kuće i otkopao mrtvog čovjeka!
-
zimski uvjetiMeteorolog Dnevnika Nove TV otkrio: "Snijeg će još padati, a nakon smirivanja vremena stiže novo upozorenje"
