Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Čelnici zemalja članica NATO-a okupit će se u srijedu u Bukureštu na trodnevnom summitu s kojega Hrvatska očekuje pozivnicu za članstvo, čime ulazi u završnu fazu pristupanja Savezu.


Riječ je 59. dosad najvećem summitu NATO-a i najvećem skupu ikad održanom u Rumunjskoj. Osim summita 26 zemalja članica Saveza, održat će se i summit Euroatlantskog partnerskog vijeća (EAPC), u kojem su uz članice NATO-a još 46 partnerskih zemalja, zatim summiti NATO-Rusija i NATO-Ukrajina te summit svih zemalja koje imaju vojnike u misijama pod vodstvom NATO-a. Očekuje se šezdesetak predsjednika država ili vlada, a na skupu će prvi put sudjelovati i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Vezani članci Slika nije dostupna RUSIJA NIJE NIMALO SRETNA 'Ovo neće proći bez našeg odgovora' Slika nije dostupna Mesić i Sander u Bukureštu čekaju pozivnicu za NATO

Ukupno se očekuje 3000 izaslanika i 3500 akreditiranih novinara.

Hrvatsko izaslanstsvo predvode predsjednik Republike i predsjednik Vlade Stipe Mesić i Ivo Sanader.

Summit počinje u srijedu navečer radnom večerom šefova država ili vlada na kojoj će se razgovarati o misijama NATO-a u Afganistanu i na Kosovu te o proširenju.

Odluku koje će od triju zemalja dobiti pozivnicu, čelnici NATO-a donijet će drugi dan summita, u četvrtak prije podne. Odmah nakon donošenja odluke, izaslanstva pozvanih zemalja pridružit će se sastanku čelnika NATO-a.

Uz Hrvatsku, pozivnicu će po svemu sudeći dobiti i Albanija, dok oko Makedonija još postoji neizvjesnost zbog spora s Grčkom oko službenog imena te zemlje.

Pozivnica ne znači i automatsko stupanje u članstvo, nego je zapravo poziv za početak pristupnih pregovora, koji za razliku od pregovora o članstvu EU-a, traju vrlo kratko.

Hrvatska bi do početka ljeta treba završiti pristupne pregovore, nakon čega slijedi potpisivanje protokola o pristupu te njegova ratifikacija u zemljama članicama te u Hrvatskoj. Očekuje se da bi cijeli postupak trebao završiti u prvoj polovici sljedeće godine.

I dok oko triju zemalja jugoistočne Europe u NATO-u nemaju dvojbi, na summitu čelnike Saveza očekuje pitanje primanja Gruzije i Ukrajine u Akcijski plan za članstvo (MAP), oko čega nema ni izbliza suglasnosti.

S jedne strane, Sjedinjene Države, Kanada i nove članice koje su nekada bile u sastavu Varšavskog ugovora, snažno zagovaraju ulazak tih zemalja u MAP, što se smatra predsobljem za ulazak u Savez. Na drugoj strani, Njemačka, Francuska, zemlje Beneluxa, Španjolska i Italija ističu da za to još nije vrijeme, smatrajući da treba pokazati više razumijevanja za stajališta Rusije, koja ne želi okružena članicama NATO-a.

UZ proširenje, jedna od glavnih tema bit će i misija u Afganistanu, najveći angažman NATO-a u njegovoj povijesti i prvi izvan euro-atlantskog prostora. Uspjeh misije u Afganistanu smatra se jednim od ključnih čimbenika za budućnost Saveza, koji se nakon završetka Hladnog rata stalno transformira kako bi odgovorio novim sigurnosnom izazovima.

Međunarodne snage pod vodstvom NATO-a angažirane su u misiji u Afganistanu od 2003. godine. Snage ISAF-a trenutačno broje 47 000 ljudi iz 39 zemalja, a uskoro bi ih trebalo biti više od 50.000 nakon što je 11 zemalja najavilo pojačanja.

Čelnici NATO-a trebali bi usvojiti deklaraciju u kojem će potvrditi angažman u Afganistanu u sljedećih pet godina.

Petak, treći dan summita predviđen je za sastanke NATO-Ukrajina i NATO-Rusija.

Summit se održava u Palači parlamenta, golemom zdanju koje je dao sagraditi bivši rumunjski diktator Nicolae Ceausescu, a koje je danas postalo glavnom turističkom atrakcijom u Bukureštu.

Divovska građevina površine 330.000 metara četvornih, na 12 nadzemnih i četiri podzemne etaže, s 1100 prostorija, sagrađena je na mjestu povijesne jezgre Bukurešta, gdje su srušene zgrade s oko 30.000 stanova i 30-tak crkava.

Za potrebe summita koristit će se manje od trećine površine te Palače, koja je inače sjedište obaju domova rumunjskog parlamenta, Senata i Zastupničkog doma te Nacionalnog muzeja suvremene umjetnosti.

Skup će se održati uz goleme sigurnosne mjere na kojima će u cijeloj Rumunjskoj biti angažirano 23.000 pripadnika policije i žandarmerije, a u samom Bukureštu bit će razmješteno 10.000 policajaca.