Dugonajavljivan telefonski sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa na kojem su trebali dogovoriti detalje o kraju rata u Ukrajini završio je.
Službenik Bijele kuće potvrdio je za NBC News da je razgovor između predsjednika Trumpa i Putina završen.
Poziv je trajao oko sat i pol, rekao je dužnosnik, iako nije naveo kad je točno završio ni što je na njemu dogovoreno.
Specijalni izaslanik ruskog predsjednika Kiril Dmitrijev poručio je da je pod vodstvom njegova šefa i američkog predsjednika svijet danas postao mnogo sigurnije mjesto.
Bijela kuća objavila je detalje telefonskog razgovora.
"Čelnici su se složili da će kretanje prema miru započeti energetskim i infrastrukturnim prekidom vatre, kao i tehničkim pregovorima o provedbi pomorskog primirja u Crnom moru, potpunog primirja i trajnog mira", stoji u tekstu.
Pregovori će započeti odmah, a otkrili su i gdje.
"Čelnici su naširoko govorili o Bliskom istoku kao regiji potencijalne suradnje za sprječavanje budućih sukoba", piše, ali se u priopćenju ne navodi hoće li Ukrajina biti pozvana.
Nije još poznato hoće li ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristati na to da zaustavi napade na ruske energetske ciljeve. Od ruske invazije 2022. godine, Ukrajina je pokušala uzvratiti svom puno većem susjedu napadima bespilotnim letjelicama i projektilima duboko na ruski teritorij, uključujući i energetska postrojenja. Ti napadi, koje Moskva smatra terorizmom, omogućili su Kijevu da nastavi vršiti pritisak na rusko gospodarstvo.
Trump i Putin spomenuli su i nuklearno oružje. Razgovarali su o potrebi zaustavljanja širenja proizvodnje strateškog oružja.
Dvojica čelnika složila su se da u budućnosti treba više graditi bilateralne odnose između dviju država.
"To uključuje goleme gospodarske dogovore i geopolitičku stabilnost jednom kada mir bude postignut."
Ruski državni mediji javljaju kako je Putin odmah nakon razgovora naredio vojsci da prekine napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, piše Sky News.
Trump je nagovijestio da bi trajni mirovni sporazum mogao uključivati teritorijalne ustupke Kijeva i kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporižjom.
Razgovori između dvojice čelnika uslijedili su u trenutku kad je Izrael nastavio svoje napade na Hamas u Gazi, što predstavlja prijetnju krhkom primirju koje je djelomično ispregovarao Trumpov izaslanik ranije ove godine te naglašava poteškoće u osiguranju trajnog prekida vatre u dugotrajnim sukobima.
Sastanak iz ruske perspektive
Objavljen je i ruski sažetak sastanka. Odgovor Kremlja stigao je u obliku 13 natuknica, a zahvaća teme od zatvorenika do prijedloga hokejske utakmice između SAD-a i Rusije.
Ruski predsjednik izrazio je spremnost da zajedno s američkim partnerima temeljito razradi moguća rješenja za miran završetak sukoba koja bi trebali biti sveobuhvatna, održiva i dugoročna.
No nije prihvatio širi američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre koji je Ukrajina ranije podržala i rekla da ga je spremna provesti.
Ruski predsjednik izrazio je zabrinutost zbog takvog primirja koje bi Ukrajina iskoristila kako bi mobilizirala više vojnika i ponovno se naoružala, priopćio je Kremlj.
Putin je skrenuo pozornost i na "barbarske terorističke zločine" koje su ukrajinski vojnici počinili nad civilnim stanovništvom u Kurskoj regiji. Također je naglasio da će ključni uvjet za sprječavanje eskalacije sukoba biti potpuni prekid strane vojne pomoći i pružanje obavještajnih podataka Kijevu.
Ruski je predsjednik pozitivno reagirao na prijedlog američkog da se strane u sukobu međusobno suzdrže od udara na objekte energetske infrastrukture. Putin je također konstruktivno odgovorio na ideju Donalda Trumpa o provedbi inicijative koja se tiče sigurnosti plovidbe Crnim morem.
Razmjena zarobljenika bit će izvršena 19. ožujka te će se pritom 175 ljudi s ruske strane zamijeniti sa 175 ljudi s ukrajinske. Osim toga, kao znak dobre volje, 23 teško ranjena ukrajinska vojnika koja se nalaze na liječenju u ruskim bolnicama bit će puštena.
Putin i Trump dotakli su se i drugih pitanja međunarodnog dnevnog reda, uključujući situaciju na Bliskom istoku i u regiji Crvenog mora. Zajednički će se nastojati stabilizirati stanje u kriznim područjima, uspostaviti suradnja na području nuklearnog neširenja i globalne sigurnosti.
Razmotren je širok spektar područja za daljnju suradnju, jedna od ideja pritom je bila i organizacija hokejskih utakmica između ruskih i američkih igrača. Predsjednici su se dogovorili i da će ostati u kontaktu što se tiče svih prethodno navedenih točaka.
Europski saveznici zabrinuti
Tradicionalni američki saveznici oprezni su zbog odnosa Trumpa i Putina od povratka američkog predsjednika u Bijelu kuću u siječnju.
Ukrajina i njezini zapadni saveznici dugo su opisivali rusku invaziju na Ukrajinu kao imperijalističko otimanje zemlje, a Zelenski je optužio Putina da namjerno produljuje rat.
Zelenski, koji je doputovao u Finsku u utorak kako bi razgovarao o potpori te članice NATO-a Ukrajini, kaže da se o suverenitetu Ukrajine ne može pregovarati i da Rusija mora vratiti teritorij koji je zauzela. Smatra da se ambicije Moskve neće zaustaviti na Ukrajini ako joj se dopusti da zadrži oteti teritorij.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je u utorak da je Rusija masovno proširila svoje vojno-industrijske proizvodne kapacitete dok se priprema za buduću konfrontaciju s europskim demokracijama.
U razgovoru s Trumpom u ponedjeljak navečer, britanski premijer Keir Starmer ponovio je da svi moraju zajedno raditi kako bi Ukrajinu doveli u najsnažniju moguću poziciju za osiguranje pravednog i trajnog mira, rekao je glasnogovornik britanskog čelnika.
Rusija je anektirala Krim 2014. i većinu od četiri istočne ukrajinske regije nakon invazije u veljači 2022. godine. Ukupno kontrolira oko petinu ukrajinskog teritorija.
Putin je rekao da je poslao vojnike u Ukrajinu jer je širenje NATO-a prijetilo sigurnosti Rusije. Zatražio je od Ukrajine da odustane od ambicije da se pridruži zapadnom vojnom savezu.
Putin je poručio i da Rusija mora zadržati kontrolu nad ukrajinskim teritorijem koji je zauzela, da se zapadne sankcije trebaju ukinuti i da Kijev mora organizirati predsjedničke izbore. Zelenski, izabran za ukrajinskog predsjednika 2019., ostao je na dužnosti pod izvanrednim stanjem koje je uveo zbog rata.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
NEUGODNO IZNENAĐENJEBračni par na aerodromu pokupio tuđi kovčeg i ostao u šoku kad su ga otvorili: Odmah su pozvali policiju
-
policija na nogamaFOTO Sačekuša u Zagrebu: Maskirani napadač pucao u poznatog poduzetnika
-
PripaziteMnogi griješe prilikom korištenja ovog gumba: A evo što će se dogoditi ako ga pritisnete tijekom vožnje
