Virtualni sastanak koalicije voljnih za pomoć Ukrajini sazvao je za danas britanski premijer Keir Starmer. Sastanak je trebao trajati 90 minuta, no potrajao je malo duže.
Na njemu su su osim domaćina britanskog premijera sudjelovali i francuski predsjednik Emmanuel Macron, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, kao i svježe prisegnuti premijer Kanade Mark Carney. Otprilike 25 zemalja i organizacija sudjelovalo je na ovom virtualnom sastanku.
Priopćenje nakon sastanka
"Naglasili smo našu nepokolebljivu predanost da stojimo rame uz rame s Ukrajinom, kako sada tako i u dugoj budućnosti.
Pozdravili smo napore predsjednika Trumpa, predsjednika Zelenskog i njihovih pregovaračkih timova da osiguraju izvanredan napredak u mirovnom sporazumu u Jeddahu ovog tjedna, te predanost predsjednika Zelenskog američkom prijedlogu za trenutni i bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre, podložan dogovoru Rusije.
Složili smo se da je sada lopta na ruskoj polovici igrališta, a predsjednik Putin mora dokazati da je ozbiljan po pitanju mira i potpisati prekid vatre pod jednakim uvjetima. Uznemirenost i odgoda Kremlja oko prijedloga o prekidu vatre predsjednika Trumpa i nastavljeni barbarski napadi Rusije na Ukrajinu u potpunosti su u suprotnosti s izraženom željom predsjednika Putina za mirom, piše Sky News.
Ponovo smo potvrdili našu predanost dugoročnoj sigurnosti Ukrajine i složili se da Ukrajina mora biti u stanju obraniti se i odvratiti buduću rusku agresiju.
Robusni i vjerodostojni sigurnosni aranžmani najbolji su način da se osigura da svaki dogovor završi trajnim mirom. Dogovorili smo se da će se vojni planeri ponovno okupiti u Ujedinjenom Kraljevstvu ovaj tjedan kako bi napredovali u praktičnim planovima o tome kako naše vojske mogu poduprijeti buduću sigurnost Ukrajine. Izgradit ćemo vlastitu obranu i oružane snage Ukrajine i biti spremni rasporediti se kao 'koalicija voljnih' u slučaju mirovnog sporazuma, kako bismo pomogli osigurati Ukrajinu na kopnu, na moru i na nebu.
U slučaju prekida vatre, naglasili smo potrebu za snažnim nadzornim aranžmanima, kako bismo osigurali da se svako kršenje dogovora identificira i prozove.
Složili smo se da ćemo, u slučaju da predsjednik Putin odbije pristati na trenutni i bezuvjetni prekid vatre, morati povećati naše napore da ojačamo Ukrajinu, oslabimo ruski ratni stroj i pojačamo pritisak na predsjednika Putina da ga uvjerimo da sjedne za pregovarački stol. Kako bismo to postigli, ubrzat ćemo našu vojnu potporu, pooštriti naše sankcije na prihode Rusije i nastaviti istraživati sve zakonite puteve kako bismo osigurali da Rusija plati štetu to je učinilo Ukrajini.
Složili smo se nastaviti ove rasprave kao skupina u nadolazećim danima kako bismo osigurali pravedan i trajan mir u Ukrajini", stoji u priopćenju ureda britanskog premijera.
Konferencija za novinare nakon sastanka
Premijera Streamera novinari su podsjetili na njegov sinoćnji poziv saveznicima na "konkretne obveze", pa su od njega tražili primjer takve predanosti.
On je odgovario da se danas sastala "veća grupa" nego što je došla u Ujedinjeno Kraljevstvo prije dva tjedna na summit u Lancaster Houseu, postoji "jača kolektivna odlučnost", a "nove obveze stavljene su na stol jutros".
Te se obveze odnose i na 'koaliciju voljnih' mirovnih snaga u Ukrajini i na 'širu točku koja je kolektivna obrana i sigurnost Europe', rekao je Starmer.
Također je postignut "sporazum da sada prijeđemo na operativnu fazu" vojnog planiranja, koja će se održati u četvrtak.
Širi argument također dobiva na snazi, nastavlja premijer, a to je "da Europa treba pojačati vlastitu obranu i sigurnost".
Drugo, Starmer radi sav taj posao na mirovnim snagama, a pitaju ga što se događa ako Putin to odbije prihvatiti?
On odgovara da je ključno "vršiti maksimalan pritisak na Rusiju".
"Ovo 'da, ali' nije dovoljno dobro", kaže on.
Upitan o bilo kakvoj američkoj sigurnosnoj zaštiti i je li predsjednik Donald Trump voljan dati takvo jamstvo, Keir Starmer rekao je da se stav o SAD-u "nije promijenio".
"Bio sam jasan da to treba učiniti u suradnji sa Sjedinjenim Državama. Kao što mislim da znate, razgovaramo sa SAD-om na dnevnoj bazi. Dakle, stav o tome da se ovo radi u suradnji sa Sjedinjenim Državama nije se promijenio. I to je razlog zašto vodimo detaljne razgovore."
Komentirajući šire pitanje hoće li Rusija pregovarati, Starmer je rekao da se na Vladimira Putina mora izvršiti kolektivni pritisak kako bi ga se dovelo za stol.
Pravila angažiranja mirovnih snaga
Novinar Sky Newsa postaio je pitanje o pravilima angažiranja koja bi se primjenjivala ako britanske i europske trupe budu raspoređene u Ukrajini kao dio mirovnih snaga i koliko će to biti učinkovito ako te snage neće moći uzvratiti vatru na Rusiju ako bude potrebno.
Keir Starmer odgovara: "Operativni sastanak (u četvrtak) mjesto je na kojem se vode rasprave o tome koje će biti sposobnosti."
Naznačio je da želi da Ujedinjeno Kraljevstvo "igra vodeću ulogu" kroz pružanje trupa i zračnih snaga, dok će druge zemlje pružiti različite sposobnosti.
Ali prvo treba postići mirovni sporazum, što zahtijeva pritisak na Rusiju.
"Ako će biti trajnog mira, morat će postojati sigurnosni aranžmani", dodaje premijer, napominjući da je Putin ranije prekršio mirovne sporazume.
Keiru Starmeru se zatim navodi da postoji scenarij da Putin nastavi odgađati i ne pristane na primirje ili mirovni sporazum, te nema načina da bude siguran da će Donald Trump stati na stranu Zapada, a ne Rusije.
Pitaju ga koji je rezervni plan, a on odgovara da je prvi posao "staviti Ukrajinu u najjaču moguću poziciju za ono što slijedi".
Nada se da će to značiti pregovore, a ne nastavak vojnih borbi.
Premijer nastavlja: "Mi očito razgovaramo sa SAD-om svaki dan o tome što će se sljedeće dogoditi. Jasno mi je da je predsjednik Trump apsolutno predan trajnom miru koji je potreban u Ukrajini, i sve što radi usmjereno je prema tom cilju."
Ponavlja svoje stajalište da je odnos Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a "najbliži" od dva saveznika i da će tako biti i dalje.
Upitan što se može učiniti kako bi se Rusija dovela za stol, Keir Starmer rekao je da postoje "dvije točke pritiska".
"Prvi je više vojnih sposobnosti za Ukrajinu i nove obveze koje su jutros stavljene na stol u tom pogledu."
Drugi je, rekao je, set sankcija Rusiji.
"Želimo dodatno pooštriti sankcije. Jutros smo razgovarali o tome koliko dalje možemo ići, uključujući pitanje zamrznute imovine.
"To je komplicirano pitanje, što mislim da svi slažu. Stoga smo razgovarali o daljnjim sankcijama koje nemaju nikakve veze s imovinom, koje ćemo pokrenuti kao rezultat jutrošnje rasprave, ali također i kontinuirane rasprave o tome što se još može učiniti na samoj imovini", izjavio je britanski premijer i završio tiskovnu konferenciju.
Popis sudionika sastanka koalicije voljnih
Downing Street je bio vrlo lukav oko toga koje su se zemlje pridružile "koaliciji voljnih" Keira Starmera, rekavši da je na pojedinačnim nacijama da daju najave.
Iako su precizne obveze svake zemlje i dalje nejasne, Downing street je dao popis čelnika koji su se pridružili današnjem pozivu.
Pozivu su se pridružili čelnici zemalja Europe i svijeta, te čelnici NATO-a i EU-a. Ovdje je cijeli popis, abecednim redom po državama:
- premijer Anthony Albanese (Australija);
- premijer Bart De Wever (Belgija);
- premijer Rosen Zhelyazkov (Bugarska);
- Premijer Mark Carney (Kanada);
- premijer Petr Fiala (Češka);
- premijerka Mette Frederiksen (Danska);
- Premijerka Kristen Michal (Estonija);
- Predsjednica Ursula Von der Leyen (EU Komisija);
- predsjednik Antonio Costa (Vijeće EU);
- predsjednik Alexander Stubb (Finska);
- predsjednik Emmanuel Macron (Francuska);
- kancelar Olaf Scholz (Njemačka);
- premijer Kyriakos Mitsotakis (Grčka);
- premijer Kristrún Frostadóttir (Island);
- premijerka Giorgia Meloni (Italija);
- premijerka Evika Siliņa (Latvija);
- predsjednik Gitanas Nausėda (Litva);
- premijer Luc Frieden (Luksemburg);
- Glavni tajnik Mark Rutte (NATO);
- premijer Dick Shoof (Nizozemska);
- premijer Christopher Luxon (Novi Zeland);
- premijer Jonas Gahr Støre (Norveška);
- Zamjenik premijera Władysław Kosiniak-Kamysz (Poljska);
- premijer Luís Montenegro (Portugal);
- predsjednik Ilie-Gavril Bolojan (Rumunjska);
- premijer Pedro Sanchez (Španjolska);
- premijer Ulf Kristersson (Švedska);
- predsjednik Recep Tayyip Erdoğan (Turska);
- Predsjednik Volodimir Zelenski (Ukrajina)
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
LOŠI SAMARITANCISrbima se pokvario auto u Hrvatskoj, automehaničar im priredio pravi pakao: "Najčudnije mi je bilo to..."
-
bitno je znatiUskoro velika promjena za dio vozača: Nemojte riskirati novčanu kaznu
-
Moraju ispuniti obećanjePostavili ultimatum Trumpu: Američka vojska mora se povući do kraja 2025. godine
