U istraživanju, navodno najpotpunijem dosad izvedenom o ribolovnoj floti Mediterana, WWF navodi da 11 obalnih zemalja raspolaže s potencijalom za ulov blizu 55.000 tona crvene tune godišnje, što je dvostruko više od 28.500 tona koliko dopušta Međunarodno povjerenstvo za zaštitu tune u Atlantiku (CICTA).
Pročitajte i ovo
Ima ključnu ulogu
Kupače će ovo prestraviti: Najveći predator vratio se u Mediteran
Ozbiljna kriza
Upozorenje iz samog vrha: Rusija se suočava s neočekivanim ograničenjima
zaraza u sjevernoj makedoniji
Više od 1400 oboljelih u tjedan dana: Proglašena epidemija
novo podrhtavanje
Potres pogodio dio Hrvatske: "Zvuk kao grmljavina i zatreslo zgradu"
Tragedija u susjedstvu
Odlučio oprati automobil pa poginuo na mjestu: Kobna pogreška koštala ga je života
Turska ima najveću flotu, drži WWF, veću od Italije, Francuske, Hrvatske i Libije. Autori izvješća pretpostavljaju da osim Italije, Libija i Hrvatska, ali i Španjolska nisu priznale sve svoje ulove.
Prema WWF-u Mediteranske države trebaju deaktivirati najmanje trećinu brodova, ili 229 od 617, kako bi ostali unutar granica koje je odredila CICTA. Kako bi postigli razinu ulova koju preporučuju znanstvenici, WWF se zalaže za povlačenje 283 brodova, od kojih 58 Europskih zemalja (EU).
Ekološka organizacija drži da bi Turska trebala smanjiti svoju flotu za najmanje 94 posto, Libija za 58, Francuska za 45 i Italija za 36 posto.
Prema WWF-u zalihe crvene tune na Mediteranu su se smanjile za 48 posto u odnosu na početak sedamdesetih godina.
Krajem studenoga europski ministri za ribolov odlučili postrožiti plan zaštite crvene tune i uveli u obvezu za svaku državu da preda vrlo detaljan plan ribolova prije svake kampanje.
Plan predviđa progresivno smanjenje kvote ribolova, ograničenje izlaska na more na šest mjeseci godišnje, povećanje s 10 na 30 kg minimalnog ulovljenog primjerka, kao i pojačanje kontrola kako bi omogućili da se tune reproduciraju.
Cilj je pokušati zakočiti na Mediteranu i Atlantiku brzi pad zaliha te, uz modu sushija vrlo cijenjene vrste.