Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Tajna zasad neotkrivena

WHO: Zaraženi bakterijom E. coli ne smiju uzimati antibiotike

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Istraživanje bakterije ECEH-a nastavlja se u subotu, dok su tisuće ljudi pogođene zarazom, a da se ne zna kako, a devetnaest, od kojih osamnaest u Njemačkoj, podleglo je u borbi s tom opakom bakterijom.

Njemačke novine prometnule su se u detektive, ali nijedan njihov trag nije potvrđen. Stručnjaci su u petak izvijestili da se stanje epidemije stabilizira. Po pisanju tih listova, bakterija je možda odnijela i 19. život i to u Brandebourgu, na sjeveroistoku Njemačke. No žrtva, pedesetogodišnjak, bolovao je od više drugih infekcija, pa se sa sigurnošću ne može reći da je uzročnik enterohemoragična E.coli (ECEH).

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zaključila je da je riječ o rijetkom obliku bakterije Escherichie coli '0104:H4'. Taj je soj već bio poznat, rekla je organizacija, ali je ovo prvi put da je otkrivena tijekom epidemije. Kako navodi WHO, 12 zemalja je već izvijestilo o slučajevima zaraze tom bakterijom koja uzrokuje krvarenje probavnog sustava, a u najgorem slučaju i zatajenje bubrega (HUS, hemolitičko-uremijski sindrom). Svi su slučajevi povezani s Njemačkom.

Pročitajte i ovo Ilustracija WHO upozorava Pretjerano uzimanje ovih lijekova bit će odgovorno za mnoge smrti: "Ta je situacija zabrinjavajuća" Slika nije dostupna Odbacuju optužbe Egipat: Nismo mi odgovorni za E. coli

Misterij i zašto žene više oboljevaju od muškaraca

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priopćila je danas da osobe koje se zaraze smrtonosnom E. coli, zbog koje je 18 ljudi umrlo u EU, od kojih 17 u Njemačkoj, ne uzimaju antibiotike. WHO navodi da nisu efikasni ni lijekovi protiv dijareje. Epidemiologinja WHO-a Andrea Ellis izjavila je da uzimanje antibiotika i lijekova protiv dijareje može pogoršati zadravstveno stanje oboljelih.

No još se ne zna zašto su žene češće žrtve ove zaraze. Referentni Europski laboratorij za E.coli u Rimu ističe da se nakon provedenih analiza ne može reći kako je povrće izvor zaraze. 'Hajka na potrošnju povrća je neopravdana (...) budući da se nakon laboratorijskih analiza ne mogu potvrditi hipoteze da je povrće izvor zaraze', ističe se u priopćenju objavljenom danas.

Žarište na sjeveru Njemačke

Taj laboratorij usto upozorava da antibiotike ne treba koristiti u borbi s tom bakterijom, jer su se zasad pokazali nedjelotvorni u njezinu suzbijanju. 'Za ovu iznimnu infekciju ne preporuča se antibiotska terapija koja čak može biti kontraproduktivna jer uzrokuje povećano otpuštanje toksina', dodaje. Dakle, zasad je sigurno samo jedno: žarište epidemije je na sjeveru Njemačke, gdje je zabilježena većina smrtnih ishoda. No to ne znači da bakterija dolazi odande.

Njemački tjednik Focus piše u subotu da se bolest možda počela širiti na jednom skupu u Hamburgu na kojemu je od 6. do 8. svibnja sudjelovalo 1,5 milijun ljudi. Prvi slučaj je zabilježen tjedan dana poslije, u bolničko-sveučilišnom središtu u tome gradu. Neka pak njemačka glasila, poput tabloida Bild, pišu o namjernoj zarazi tom bakterijom, što je zanijekalo njemačko ministarstvo unutarnjih poslova.

Zbog nemjerljivih financijskih gubitaka koje su zbog ove krize pretrpjeli europski proizvođači povrća, europski ministri poljodjelstva sastat će se najvjerojatnije u Luxembourgu na izvanrednoj sjednici, ali ne prije 17. lipnja, po diplomatskim izvorima u Bruxellesu. (Hina/Agencija VLM)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene