"Vrijeme je da mladi u Hrvatskoj glasaju sa 16 godina": Kad će Sabor pokrenuti tu inicijativu?

Izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet naglasila je kako je inicijativa za spuštanje dobne granice za stjecanje prava glasa dio nastojanja za unapređenje izbornog procesa.

''Gong zagovara spuštanje dobne granice za ostvarivanje biračkog prava na 16 godina. To je i logičan nastavak Gongova rada s mladima na podizanju građanskih kompetencija i zagovaranjem sustavnog i kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja'', kazala je Ivković Novokmet.

Predsjednik Vijeća Gonga i profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Berto Šalaj predstavio je i analizu ''Prema inkluzivnoj demokraciji: spuštanje dobne granice za političko sudjelovanje na 16 godina“, naglasivši kako prijedlog o spuštanju dobne granice u Gongu smatraju korakom u smjeru dodatne demokratizacije političkog života u Hrvatskoj.

''Pritom spuštanje dobne granice ne promatramo dominantno kao sredstvo ostvarenja nekih drugih ciljeva kao što su podizanje odaziva građana na izbore ili redistribucija političke moći, nego kao cilj po sebi", istaknuto je.

Pročitajte i ovo DEMOKRACIJA NA DJELU Treba li sniziti dobnu granicu za pravo glasa? ''Mladi mogu dati svoj obol demokraciji, imali 16 ili 19 godina, ali potrebno je ispuniti par preduvjeta''

Niti jedna vlada u Hrvatskoj nije ozbiljno pristupila temi spuštanja dobne granice

U analizi je naglašeno i da niti jedna vlada u Hrvatskoj nije do danas ozbiljno i sustavno pristupila temi spuštanja dobne granice. Kako su u Gongu istaknuli, pitanje spuštanja dobne granice na 16 godina tek je povremeno bilo tematizirano te se ideja o glasanju 16-godišnjaka prvi put pojavila u 'Nacionalnom programu djelovanja za mlade od 2003. do 2008.', izrađenom u mandatu Vlade Ivice Račana, No, to je ostalo mrtvo slovo na papiru, zaključuje se u analizi.

Šalaj je kao autor Gongove analize naglasio i primjere susjednih država naglasivši kako se situacija promijenila sa spuštanjem dobne granice za sve izbore u Austriji, za regionalne i lokalne izbore u Škotskoj i Njemačkoj te s probnim spuštanjem u Norveškoj. U tim državama stvorila se situacija u kojima je moguće propitati pojedine argumente za i protiv spuštanja dobne granice na 16 godina.

"Empirijska istraživanja kako nema negativnih iskustava za društvo i demokraciju u državama u kojima je spuštena granica za glasanje”, kazao je Šalaj.

Pročitajte i ovo DIGITALIZACIJSKI JETI Elektronsko glasanje u Hrvatskoj: Je li napokon došao kraj ubacivanju listića u kutije?

Profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Robert Podolnjak kazao je da treba ojačati biračku moć mlađih kategorija građana i građanki Hrvatske.

"Osobno sam za Gongov prijedlog. Argumenti su na strani snižavanja dobne granice za glasanje i to treba ići zajedno s uvođenjem građanskog odgoja. Nužno je pokrenuti inicijativu u Hrvatskom saboru za snižavanje dobne granice za glasanje na izborima", zaključio je Podolnjak.

Politolog Nikola Baketa podsjetio je na rezultate analize Instituta za društvena istraživanja - tek 11 posto mladih smatra da su interesi mladih dobro ili vrlo dobro zastupljeni u društvu.

Gongovu inicijativu tijekom rasprave podržali su i predstavnici političkih stranaka – u ime Socijaldemokrata Vesna Nađ, Lovro Lukavečki iz SDP-a, Urša Raukar-Gamulin (Možemo), Dalija Orešković (SiP) i Katarina Peović iz Radničke fronte te Sara Sušanj iz Mreže mladih Hrvatske (MMH).