Vijeće sigurnosti UN - ratno nasilje nad ženama je sigurnosno pitanje

Hrvatsku, nestalnu članicu Vijeća, u raspravi je predstavljala potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor koja je u svom istupu govorila o žrtvama nasilja nad ženama u Hrvatskoj i BiH 90-ih godina, kada je "agresor koristio silovanje kao metodu zastrašivanja i terora, ili kao instrument etničkog čišćenja".

Pročitajte i ovo sustav je zakazao Crna statistika ledi krv u žilama: Broj ubijenih žena dvostruko je veći nego lani, poznato od čije ruke najčešće stradavaju Napadač priveden Stravičan napad na žene u Splitu: Struka poslala jasnu poruku, a jedno je ključno

Ona je naglasila hrvatsku podršku američkoj inicijativi da Vijeće sigurnosti UN-a poduzme konkretne mjere na suzbijanju fenomena ratnog nasilja nad ženama. Također pozvala na veću zastupljenost žena u mirovnim misijama UN i najavila da Hrvatska već aktivno provodi tu inicijativu u dijelu od 15 mirovnih misija u kojima trenutačno sudjeluje.

Kosor je uoči rasprave u Vijeću imala i kraći susret s državnom tajnicom Rice, na kojem su, kako je kazala, "kratko osvježile sjećanja na posjet američkog predsjednika Georgea W. Busha Hrvatskoj i razgovarale o temi ratnog nasilja nad ženama".

Sjedinjene Države, koje ovoga mjeseca predsjedavaju Vijećem sigurnosti, odabrale su za mjesečnu tematsku raspravu pitanje upotrebe silovanja kao ratne taktike i podnijele prijedlog rezolucije kojem se osuđuje takva praksa i predlažu mjere kojima vlade, zaraćene strane i UN trebaju djelovati na njezinom suzbijanju.

Predsjedavajući raspravom, Rice je kazala kako je dugo postojao spor radi li se ili ne, kod sustavnog silovanje u oružanim sukobima, o sigurnosnom pitanju kod kojeg Vijeće sigurnosti može reagirati.

"Ponosna sam što danas na to dugotrajno pitanje odgovaramo s odlučnim 'da'. Ovo svjetsko tijelo sada priznaje da je seksualno nasilje u zonama oružanih sukoba uistinu sigurnosno pitanje", naglasila je Rice.

"Mi potvrđujemo da seksualno nasilje duboko utječe ne samo na zdravlje i sigurnost žena, već i na gospodarsku i socijalnu stabilnost njihovih zemalja", naglasila je.

Skupine za zaštitu ljudskih prava već dugo upozoravaju da silovanje nije samo sporedni produkt rata već je postalo ciljana taktika demoraliziranja i zastrašivanja cijelih zajednica.

Kao primjeri, ističu se ratovi u bivšoj Jugoslaviji, posebno silovanje i logori za žene koje su srpske snage imale u BiH od 1993., gdje je, prema današnjem pisanju The New York Timesa, taj fenomen i pokrenut, te sudanski Darfur i DR Kongo, gdje su zabilježeni deseci tisuća silovanja.

Condoleeza Rice istaknula je i primjer Mianmara gdje vojnici redovito siluju žene i djevojčice, nekada ne starije od osam godina.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon rekao je u raspravi da je nasilje nad ženama "dostiglo neizrecive i pandemijske razmjere u nekim društvima koja se pokušavaju oporaviti od sukoba".

On je najavio da će sve mirovne snage UN-a u budućim mandatima imati odredbe o zaštiti žena od nasilja, te pozvao članice UN-a da u svoje kontigente za mirovne misije uključe više žena, kako bi se one angažirale oko te zaštite i žrtava nasilja.

U rezoluciji, koju Vijeće sigurnosti treba usvojiti kasnije tijekom dana, kaže se da je seksualno nasilje u nekim slučajevima "ratna taktika da se ponizi, ostvari dominacija, ugradi strah i rastjeraju ili prisilno presele civilni članovi zajednice ili etničke skupine".

Rezolucija poziva sve strane da odmah poduzmu mjere za zaštitu civila od seksualnog nasilja, da se takva djela izuzmu od poslijeratne amnestije, te predlaže da Vijeće sigurnosti razmotri sankcije protiv strana koje čine te zločine.

U dokumentu se poziva glavni tajnik UN-a da podnese posebno izvješće o tom pitanju 2009. godine, te da poostroži postupke za spriječavanje pripadnika mirovnih misija UN-a da čine seksualne prekršaje, za koje su optuživani u više zemalja.