Venecija na udaru još jedne ekstremno visoke plime, stručnjaci zabrinuti: "Sol bi mogla uzrokovati urušavanje"

Grad, koji je pretrpio najgoru poplavu u 50 godina u utorak, suočava se s visokom plimom od oko 160 cm oko podneva, izvijestio je gradski centar za predviđanje plime. Vlasti u Firenzi i Pisi također pomno prate rijeku Arno, čija je razina vode rapidno porasla tijekom noći zbog kiše.

Pročitajte i ovo Obnova je spora Šteta od poplava u BiH iznosi 125 milijuna eura, a mještani postaju očajni: "Zimu bismo mogli dočekati na otvorenom" Ima li kraja? VIDEO Nova katastrofa u Španjolskoj: Bujice poharale dio zemlje, nosile automobile kao igračke

Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro rekao je da se grad priprema za još jedan 'težak dan'. Dodao je kako se očekuje da će situacija biti manje dramatična nego u utorak kad su poplavljeni trgovi, trgovine, kuće i hoteli.

Brugnaro, koji je imenovao posebnog povjerenika za izvanrednu situaciju, procjenjuje štete od poplava u gradu od utorka oko milijardu eura. U utorak je vrhunac plime bio oko 187 cm u 22.50, samo malo manje od rekordne plime od 194 cm 1966.

U normalnim uvjetima, za plime od 80-90 cm smatra se općenito da su visoke, no rješive. Najduža talijanska rijeka Po, koja se proteže širom sjeverne Italije te prolazi kroz Torino, također se prati u nedjelju nakon što joj je razina porasla za metar i pola u zadnja dva sata.

Sol na venecijansku 'ranu'

Globalno zagrijavanje mora i nedavna iskopavanja u Venecijanskoj laguni znače da su ovotjedne iznimno visoke plime u grad donijele i više soli, što je dodatna prijetnja tamošnjem arhitektonskom blagu. Voda se u nedjelju već počela prelijevati iz lagune na područje trga sv. Marka i na obale kanala uz most Rialto.

Vlasti su unaprijed proglasile izvanredno stanje. Ovo su najgore poplave u Veneciji u više od 50 godina. Kada se voda povuče s popločenih ulica, iz mramornih palača i drevnih crkava, nastalih iz močvare prije 15 stoljeća, ostavit će za sobom slane kristale koji će polako korodirati i izjedati opeku. "Što je voda slanija, to nam je teže", rekao je gradonačelnk Luigi Brugnaro.

Voda u laguni uvijek je bila kombinacija rijeka koje u nju utječu i kroz otvore u laguni ulijevaju se u more. Podizanje razine mora zbog klimatskih promjena i kopanje novih kanala donijeli su više slane vode iz Jadrana. Šezdesetih godina prošlog stoljeća u laguni je za naftne tankere prokopan kanal do petrokemijskog postrojenja u Margheri, luci udaljenoj manje od pet kilometra od centra Venecije.

Lukobrani u obliku mjeseca koji su u novije vrijeme izgrađeni kako bi štitili lagunu stvorili su velike depresije na morskom dnu, što također omogućava pritjecanje više slane vode. "Kopanje kanala, posebice onog za tankere, otvorili su 'autocestu' do mora", kaže Gianfranco Bettin, bivši gradonačelnik i vođa Stranke zelenih u pokrajini Veneto. "Globalno zagrijavanje pridonijelo je povećanju razine mora i jačanju vjetrova koji 'guraju' slanu vodu prema gradu", dodao je.

Stručnjaci zabrinuti za poznatu baziliku

Stručnjaci su najviše zabrinuti za bizantsku baziliku svetog Marka, koja je sa svojim drevnim mozaicima i mramornim stupovima osobito krhka. Lađa crkve ovaj je tjedan bila poplavljena šesti put u svojoj 1200 godina dugoj povijesti, ali drugi put u samo 13 mjeseci. Slana voda gotovo je ispunila kriptu čiji mramorni stupovi podupiru crkvu.

"Voda ne bi trebala prodrijeti u kriptu jer je radovima 90-ih godina zabrtvljena. Ali plima je bila toliko visoka da je voda ulazila kroz prozor", kazao je Pierpaolo Campostini, kustos svetog Marka. "Ako kripta postane bazen, ne znamo kakve će to imati posljedice", nastavio je Campostini dok su vodu ispumpavali iz bazilike. "Sol bi mogla uzrokovati urušavanje svoda, a taj rizik nitko ne želi". (Hina,M.V.)