Japanski znanstvenici vjeruju da su utvrdili identitet ''elementa koji nedostaje'' unutar Zemljne jezgre. Desetljećima su u potrazi za elementom za koji vjeruju da čini značajan udio u središtu našeg planeta, nakon željeza i nikla.
Pročitajte i ovo
Rekreiranjem visokih temperatura i tlaka koji se nalaze u dubokoj unutrašnjosti Zemlje, pokazalo se da je najvjerojatniji kandidat silicij. Ovo otkriće moglo bi nam pomoći da bolje razumijemo kako se formirao naš svijet.
Voditelj istraživanja Eiji Ohtani sa sveučilišta Tohoku rekao je za BBC kako vjeruju da je silicij jedan od glavnih elemenata - oko 5 posto Zemljine unutarnje jezgre mogao bi činiti silicij otopljen u leguri željeza i nikla.
Vjeruje se da je unutarnji dio Zemlje čvrsta kugla s radijusom od oko 1200 km.
Preduboko je da bi ga se istraživalo direktno pa znanstvenici do informacija dolaze proučavanjem seizmičkih valova koji prolaze kroz taj dio.
On je uglavnom sastavljen od željeza (oko 85 posto) i nikla (oko 10 posto). Kada se to zbroji ostaje spornih 5 posto.
U sklopu istraživanja Eiji Ohtani i njegov tim stvorili su legure željeza i nikla i miješali ih sa silicijem. Zatim su ih stavili pod utjecaj golemih tlakova i temperatura koje postoje u Zemljinoj jezgri.
Otkrili su da se ova mješavina podudara s viđenim u unutrašnjosti Zemlje pomoću seizmičkih podataka. Profesor Ohtani kaže da je potrebno još raditi na dokazivanju prisutnosti silicija kao i da to ne isključuje prisutnost drugih elemenata.
''Uzbudljivi eksperimenti''
Istraživanje je za BBC komentirao profesor Simon Redfern sa Sveučilišta Cambridge i rekao kako su ovako teški eksperimenti uzbudljivi jer mogu pružiti uvid u to kako je unutrašnjost Zemlje izgledala vrlo brzo nakon formiranja prije 4,5 milijardi godina, kada se jezgra počela odvajati od stjenovitih dijelova Zemlje.
No, dodao je, nedavno se pojavila ideja da je važan dio jezgre možda i kisik.
Kaže kako bi točna informacija mogla pomoći znanstvenicima da bolje razumiju uvjete koji su prevladavali tijekom formiranja Zemlje. Posljednji rezultati, kaže, pomažu boljem razumijevanju, ali dodaje, priči sigurno nije kraj.
Profesor Ohtani je rezultate svog istraživanja predstavio na nedavnom sastanku američkog saveza geofizičara u San Franciscu.
