Rekordni rezultat krajnje desne stranke Alternative za Njemačku (AfD) na parlamentarnim izborima u nedjelju nastavak je uspona radikalne, nacionalističke ili ekstremne desnice posljednjih godina u Europi.
Na vlasti u Italiji i Mađarskoj
U Italiji Giorgia Meloni, čija je tvrdodesna populistička stranka Braća Italije izvojevala povijesnu pobjedu na parlamentarnim izborima 2022., vodi vladu od listopada te godine u koaliciji s još jednom krajnje desnom Ligom Mattea Salvinija i konzervativnom strankom Forza Italia.
Meloni je bila jedina europska čelnica koja je prisustvovala inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa 20. siječnja.
U Mađarskoj je suverenist Viktor Orban, premijer od 2010. godine, ponovno izabran u travnju 2022. na četvrti uzastopni mandat nakon nadmoćne pobjede njegove stranke Fidesz na parlamentarnim izborima. U vladajućoj koaliciji je i demokršćanska stranka KDNP.
Orban se priprema za parlamentarne izbore na proljeće 2026., na kojima će ga izazvati bivši državni službenik Peter Magyar iz stranke Tisza.
Ostale koalicijske vlade
U Nizozemskoj je čelnik krajnje desnice Geert Wilders, čija je Slobodarska stranka (PVV) pobijedila na parlamentarnim izborima u studenom 2023., sklopio koalicijski sporazum s trima desnim strankama u svibnju 2024.
Morao je odustati od svojih ambicija da postane premijer zato što su neke stranke prijetile da će se distancirati od njega zbog notorno protuislamskih i euroskeptičnih pozicija. Bivši šef obavještajne službe Dick Schoof postao je šef vlade.
U Slovačkoj se nacionalistički premijer Robert Fico (stranka Smer) vratio na vlast u listopadu 2023. Fico je među rijetkim čelnicima Europske unije bliskih Kremlju, a udružio se s centrističkom strankom Hlas (Glas) i krajnje desnom strankom SNS.
U Finskoj je Finska stranka, krajnje desna stranka koja je ostvarila drugo mjesto na parlamentarnim izborima u travnju 2023., članica vladajuće koalicije koju je formirao konzervativac Petteri Orpo, čija je Nacionalna koalicija desnog centra pobijedila na izborima.
U Švedskoj krajnja desnica podržava vladu
Krajnje desna stranka Švedski demokrati (SD), druga na parlamentarnim izborima 2022., nema predstavnika u švedskoj vladi, ali je usko uključena u njezine odluke.
Čelnik konzervativaca Ulf Kristersson postao je šef vlade formiranjem većinskog bloka uz potporu SD-a na temelju koalicijskog programa koji je uključivao znatno smanjenje imigracije.
Izborni uspjesi
Ekstremna desnica bila je na pragu vlasti i u drugim zemljama.
Nakon povijesne pobjede na parlamentarnim izborima u rujnu 2024., austrijska Slobodarska stranka (FPÖ), koju su osnovali bivši nacisti, a sada vodi Herbert Kickl, počela je u siječnju pregovore o formiranju vlade s konzervativnom ÖVP-om. No ti pregovori su propali, pogotovo zato što je krajnja desnica htjela gurnuti zemlju u euroskepticizam.
ÖVP i FPÖ već su udružili snage kako bi upravljali u pet od devet austrijskih regija.
U Francuskoj je republikanski front formiran za izbore u ljeto 2024. spriječio Nacionalno okupljanje (RN) da dođe na vlast. No ta krajnje desna stranka, čija je čelnica Marine Le Pen bila protivnica Emmanuelu Macronu na posljednjim dvama predsjedničkim izborima, danas je relativno vodeća stranka u Nacionalnoj skupštini.
Proboj
U Njemačkoj je AfD uz potporu suradnika Donalda Trumpa udvostručio rezultat na parlamentarnim izborima u nedjelju i s 20,8 posto potpore pozicionirao se iza demokršćana predvođenih Friedrichom Merzom. Potonji je odbacio savezništvo s nacionalističkom i antimigrantskom strankom za formiranje koalicijske vlade.
U Belgiji je krajnje desna stranka Flamanski interes (VB) vodila prema anketama u Flandriji, najnaseljenijoj regiji, prije parlamentarnih izbora u lipnju 2024. N-VA, stranka aktualnog premijera Barta De Wevera, na kraju je zadržala svoje vodstvo. No VB je poboljšao svoje rezultate i u flamanskom parlamentu s 31 od 124 mjesta te u saveznom parlamentu u kojemu čini najveću oporbenu skupinu s 20 zastupnika.
U Portugalu je krajnje desna stranka Chega (Dosta) osnažila svoj status treće političke snage u zemlji s osvojenih 18,1 posto glasova na parlamentarnim izborima u ožujku 2024.
Na parlamentarnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu u srpnju 2024., na kojima je Laburistička stranka Keira Starmera došla na vlast nakon 14 godina konzervativne vlade, antiimigracijska Reformska stranka Nigela Faragea osvojila je oko 14 posto glasova i ušla u parlament s pet mjesta.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
