Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Prvi demokratski izabrani predsjednik Rusije Boris Jeljcin, koji je pridonio rušenju SSSR-a i pretvaranju Rusije u demokratsko društvo sa slobodnim tržištem, umro je u ponedjeljak u dobi od 76 godina, potvrdio je glasnogovornik Kremlja Aleksamdar Smirnov, javio je AP.


- Bivši ruski predsjednik Boris Jeljcin danas je preminuo, prenio je AFP riječi glasnogovornika.

Vezani članci Slika nije dostupna Rusi pripremaju Jeljcinov pogreb Slika nije dostupna Počeo oproštaj od Borisa Jeljcina

Agencije prenose informaciju iz medicinskih izvora koju je objavila ruska agencija Interfax da je prvi ruski predsjednik umro od srčanog udara.

Jeljcina će povijest pamtiti kao čovjeka koji je u kolovozu 1991. uspio bez krvoprolića istjerati komuniste s vlasti i postaviti Rusiju na put političkih i gospodarskih reformi.

Njegova slika na tenku iz kolovoza 1991. kad se suprotstavio pokušaju državnog udara i mirno rasformiranje bivšeg SSSR-a 25. prosinca iste godine bili su zvjezdani trenuci njegove političke karijere, koju je taj inženjer graditeljstva započeo 1968. godine, u dobi od 37 godina, postavši predsjednik ogranka Komunističke partije SSSR-a u Jekaterinburgu (tad Sverdlovsk), u blizini kojega je rođen.

Brži politički uspon počinje 1981. kad je izabran u CK KPSS. Ubrzo nakon toga ga primjećuje Mihail Gorbačov i 1985. Jeljcin postaje generalni sekretar KP Moskve. 

No nakon toga se pogoršavaju njegovi odnosi s Gorbačovom, što rezultira njegovim izbacivanjem iz Politbiroa CK KPSS, pa od 1987. do 1989. ostaje bez ikakvih funkcija i moći.

No, uspijeva se spektakularno vratiti 1989., kad je izabran za
zastupnika Moskve u sovjetskom kongresu, a 1990. postaje najprije zastupnik Sverdlovska u parlamentu Ruske federacije, a potom i predsjednik Parlamenta.

Preuzima vodstvo prodemokratskih snaga u borbi protiv Mihaila Gorbačova, koji je želio održati Sovjetski Savez i na prvim demokratskim predsjedničkim izborima u lipnju 1991. pobjeđuje s 57,38 posto glasova. Neuspjeli pokušaj puča dva mjeseca kasnije učvršćuje njegov status spasitelja demokracije.

Prvi politički problemi pojavljuju se 1993., kad Jeljcin pokazuje i drugo lice. Najprije je tenkovima i vojskom nasrnuo na ruski
parlament, nakon što su prema njemu neprijateljski nastrojeni tvrdokorni komunisti oružjem pokušali uzurpirati vlast i potaknuli nemire na moskovskim ulicama, a potom je brutalna represija na Čečeniju dramatično promijenila percepciju Jeljcina u javnosti.

U kombinaciji sa sve nižim životnim standardom naroda, privatizacijom koja je ličila na otimačinu državnih dobara i sve glasnijim pričama o problemima s alkoholom, Jeljcinu je popularnost brzo padala, iako je uspio pobijediti i na drugim izborima, u srpnju 1996.

No, pad je bio nezaustavljiv. Financijska kriza iz ljeta 1998. i
problemi sa srcem, na kojem je imao višestruke premosnice, u konačnici su doveli do njegove iznenadne odluke da odstupi s položaja 31. prosinca 1999. godine, godinu i pol prije isteka mandata, i mjesto ruskog predsjednika ustupi Vladimiru Putinu, kojeg je odabrao za svojeg nasljednika.

- Izražavam duboku sućut obitelji pokojnika, na čijim su plećima ostali veliki događaji na korist zemlje i ozbiljne greške. Tragičan usud, rekao je Mihail Gorbačov na vijest o smrti svojeg ogorčenog političkog suparnika.