'Što se tiče Hrvatske, imali smo dva problema kod implementacije te (Sarajevske) deklaracije: jedno je povezivanje radnog staža i Hrvati su produljili rok i taj proces je u toku, a drugo je pitanje stanarskih prava koje je ostalo neriješeno', rekao je srbijanski ministar dodavši da se, po podacima srbijanskog Komesarijata za izbjeglice, može govoriti o oko 50 tisuća stanova.
Pročitajte i ovo
Hrvatska, po njegovim riječima, to ne želi rješavati kroz multilateralni forum kakav je Sarajevska deklaracija, iako ga je, kako kaže, potpisala, već to želi rješavati bilateralno sa Srbijom kako bi izbjegla međunarodno učešće, kontrolu i ocjenu.'Mi, Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisali smo Sarajevsku deklaraciju, pod pokroviteljstvom UNHCR-a, Europske komisije i OESS-a. Prema toj deklaraciji trebalo je da do 31. prosinca 2006. godine zatvorimo izbjeglički dosje. Ili povratkom ili lokalnom integracijom. Međutim, sa Hrvatskom se nije ništa odmaklo', rekao je Ljajić.
Još nerješen problem nestalih osoba
Na konstataciju novinara da Hrvatska i Srbija nisu riješile problem nestalih osoba, Ljajić je kazao da Srbija od Hrvatske traži još 403 srbijanska državljanina ili osobe čije su obitelji uputile zahtjev preko Crvenog križa i da se uglavnom radi o vojnicima, te dodao da Srbija ima interes da se pronađe, ekshumira i identificira oko 1.200 Srba državljana Hrvatske.
Ministar je podsjetio da su od 2001. godine hrvatskome Povjerenstvu za nestale osobe predana 425 tijela državljana Hrvatske ekshumiranih na teritoriji Srbije, te da je Hrvatska tijekom pregovora vođenih do 2004. godine od Srbije tražila pronalaženje 1.140 osoba, a tome popisu je naknadno pridodala 800 imena. Upitan hoće li sudjelovati u razgovorima sa hrvatskom stranom vezano uz problem nestalih, Ljajić je odgovorio potvrdno, ocijenivši da će normalizacija ići znatno teže dok ta pitanja ne budu riješena.
