Prihodi bjelačkih kućanstava u 2005. godini za dvije trećine su veći od prihoda crnačkih, a za 40 posto od prihoda hispanoameričkih kućanstava, prema Istraživanju američkih zajednica koje je obavio Statistički ured SAD-a.
Pročitajte i ovo
Prosječni prihod bjelačkih kućanstava u 2005. bio je 50.622 dolara, crnačkih 30.939, a hispanoameričkih 36.279 dolara.
Kod odraslih bijelaca također je puno vjerojatnije da imaju
fakultetsku diplomu i da su vlasnici kuće u kojoj žive od odraslih crnaca i hispanaca.
Smanjen je razdor koji je dijelio crnce od bijelaca kod srednjoškolskih diploma, no kod fakultetskih se povećao.
Oko 30 posto bijelaca ima najmanje višu školu, dok je kod crnaca takvih 17 posto, a kod hispanaca 12 posto s višim ili viokim stupnjem obrazovanja.
Daleko ispred svih su Amerikanci azijskog podrijetla, kojih 49 posto ima najmanje višu školu, a odskaču i s prosječnim prihodom sa 60.367 dolara po kućanstvu. No oni imaju višu stopu siromaštva od bijelaca i manji postotak kućevlasnika.
'Imovinski jaz nije samo priča o zaslugama i postignućima, također je i priča o povijesnom naslijeđu rase u SAD'
Stopa siromaštva također odražava rasnu nejednakost, pa je tako primjerice u Americi u 2005. u siromaštvu živjelo 8.3 posto bijelaca, 24.9 posto crnaca, 21.8 posto Hispanoamerikanaca i 11.1 posto Azijata.
'Rasa je toliko povezana s klasom u SAD da, iako možda ne postoji izravna diskriminacija, i dalje postoji neizravna. No ne znači kako je zbog toga manje moćna', ocijenio je profesor sociologije Dalton Conley, sa Sveučilišta New York, autor knjige 'Biti Crn, živjeti u Crvenom'.
Kada je riječ o vlasništvu kuća i stanova, tri četvrtine bjelačkih
kućanstava živjelo je u svome vlasništvu tijekom 2005., prema 46 posto crnačkih i 48 posto hispanoameričkih kućanstava. Udio kućevlasnika među Amerikancima nikada nije bio veći, no rasni jaz povećao se u posljednjih 25 godina.
Kućevlasništvo stvara bogatstvo, koje omogućuje obiteljima da žive u dobrim četvrtima s dobrim školama. Također pomaže obiteljima da djeci plaćaju fakultet, što vodi do bolje plaćenih poslova i krug se ponavlja.
Thomas Shapiro, profesor prava i socijalne politike na Sveučilištu Brandeis, kaže kako je najlakši odgovor za smanjivanje rasnog jaza poticanje kućevlasništva kroz kredite i vladine programe, što će omogućiti manjinskim obiteljima da akumuliraju bogatstvo.
