Čelnici država članica Europske unije okupit će se u četvrtak na izvanrednom samitu na kojem će razgovarati o jačanju obrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa napisao je u pozivnom pismu čelnicima da bi htio da donesu prve kratkoročne odluke kako bi Europa postala suverenija, sposobnija i spremnija za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima u pogledu svoje sigurnosti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je pozvan na sastanak, uključit će se putem videoveze.
Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je u utorak. Prema njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.
"Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i o čemu ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu", napisala je Von der Leyen u pismu čelnicima država članica u kojem je iznijela svoj plan.
Istaknula je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Europa spremna masovno povećati svoja ulaganja u obranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Europa preuzela odgovornost za svoju sigurnost.
Komisija predlaže uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama.
Da bi dobile takav zajam, države članice trebat će doći s prijedlogom na što će potrošiti tražena sredstva. Budući da Komisija ima najviši mogući kreditni rejting, ti bi zajmovi bili vrlo povoljni s malim kamatama i dugim rokovima dospijeća.
Ta bi se sredstva koristila za financiranje projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, bespilotnih letjelica s projektilima i streljivom te sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica i za rješavanje drugih potreba - od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti.
Sredstva bi se trošila kroz zajedničku nabavu, čime bi se smanjili troškovi, povećala interoperabilnost i ojačala obrambena industrijska baza.
Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u proračunima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad tri posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za obranu.
Ako države članice povećaju troškove za obranu za prosječno 1,5 posto svog BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u razdoblju od četiri godine, rekla je Von der Leyen.
Odluke o uspostavi posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi, kao i izuzeća od proračunskih pravila, mogu se donijeti kvalificiranom većinom, što znači da ne postoji mogućnost da neka od članica uloži veto i tako blokira prijedlog.
Komisija također predlaže da se državama članicama dopusti da dio kohezijskih sredstava mogu koristiti za investicije u obranu. Kohezijska sredstva su inače namijenjena za pomoć slabije razvijenim regijama, a po ovom prijedlogu mogla bi se koristiti i za neke obrambene projekte poput izgradnje skloništa za civile ili za vojnu mobilnost, odnosno za jačanje cesta, mostova i druge infrastrukture kako bi se omogućio prolazak tenkova i druge teške mehanizacije.
Zaključci o Ukrajini još nisu dogovoreni
Mađarska i Slovačka blokiraju tekst zaključaka o potpori Ukrajini. Na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) u utorak te dvije zemlje su se usprotivile predloženom tekstu, dok po pitanja plana za obranu nemaju primjedbi.
U jednom od nacrta zaključaka spominjao se plan visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini. Više država članica traži da u zaključke uđe jača vojna i financijska pomoć Ukrajini, Slovačka traži da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron primit će u srijedu mađarskog premijera Viktora Orbana u Parizu i pokušati ga nagovoriti da odustane od veta.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
DVA GRADAVelika akcija USKOK-a: Uhićena i bivša hrvatska TV zvijezda
-
Priča ProvjerenogSpasiteljica ili zlostavljačica? Bila je ponos Hrvatske, a onda su se počele pojavljivati grozne snimke
-
uhićen jeFOTO Potjera u Zagrebu! Vozač bježao policiji, jurio kroz crvena svjetla, a pravi šok nastao je kad su ga uhvatili
