Švedska i Finska odbacile su desetljeća vojne nesvrstanosti i nastojale pridružiti se obrambenoj organizaciji predvođenoj SAD-om nakon što je Rusija napala Ukrajinu prošle godine.
Njihove zahtjeve za članstvo brzo su odobrile sve članice NATO-a osim Turske i Mađarske. No u slučaju Finske su popustili pa je u travnju postala 31. članica NATO-a.
Turska i Mađarska su jedine članice NATO-a koje još moraju ratificirati kandidaturu Švedske 19 mjeseci nakon što je podnijela zahtjev za članstvo.
Odbor za vanjske poslove turskog parlamenta u studenom nije uspio postići dogovor o tekstu za glasanje u parlamentu pa će se ponovno sastati u utorak poslijepodne.
Erdogan je povukao svoje primjedbe na članstvo Švedske u NATO-u u srpnju nakon što se Stockholm obračunao s kurdskim skupinama koje Ankara smatra teroristima.
Pročitajte i ovo
"Vidimo promjenu u politici u Švedskoj. Vidimo da su neke odluke donesene na sudovima, iako njih malo", rekao je Fuat Oktay, zastupnik iz Erdoganove vladajuće stranke AKP i šef parlamentarnog odbora za vanjske poslove, u televizijskom intervjuu u ponedjeljak. "Imali smo neke zahtjeve za poduzimanje daljnjih koraka", dodao je.
Nakon što odbor prihvati tekst, održat će se glasanje u parlamentu gdje Erdoganov vladajući savez ima većinu. NATO saveznici povećali su pritisak na Tursku, a Francuska je navela da je vjerodostojnost saveza "u pitanju".
Puno problema, uvjeta ili ucjena
Erdogan je u prosincu sugerirao da će parlament djelovati po pitanju Švedske samo ako američki Kongres odobri traženu tursku kupnju desetaka borbenih zrakoplova F-16 i rezervnih dijelova te ako drugi NATO saveznici, uključujući Kanadu, ukinu embargo na oružje Ankari.
"Pozitivan razvoj događaja iz Sjedinjenih Država glede F-16 i Kanade koja ispunjava svoja obećanja ubrzat će pozitivan stav našeg parlamenta (o kandidaturi Švedske za članstvo)", rekao je Erdogan. "Sve to je povezano", dodao je.
"Članstvo Švedske u NATO-u i prodaja F-16 Turskoj odvijat će se u određenoj mjeri koordinirano zato što, nažalost, nijedna zemlja ne vjeruje drugoj", rekao je za AFP Ozgur Unluhisarcikli, šef ureda u Ankari američkog think tanka German Marshall Fund.
Zastarjele turske zračne snage pretrpjele su probleme nakon što je Ankara izbačena iz zajedničkog borbenog programa F-35 pod vodstvom SAD-a 2019. godine.
To je bila odmazda zbog Erdoganove odluke da nabavi napredni ruski sustav proturaketne obrane koji NATO smatra operativnom sigurnosnom prijetnjom.
Pročitajte i ovo
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena više puta je obećavala da će nastaviti s prodajom F-16 u vrijednosti 20 milijardi dolara, ali su zastupnici to blokirali jer su zabrinuti zbog navodnih kršenja ljudskih prava u Turskoj i njezinih ranijih napetosti s Grčkom.
"Nema snažnog konsenzusa u parlamentu o članstvu Švedske u NATO-u, a ni u američkom Kongresu o prodaji F-16 Turskoj", rekao je Unluhisarcikli.
Erdoganova protuizraelska retorika nakon početka rata s Hamasom izazvala je zabrinutost u Washingtonu.
"Iako ta pitanja nisu povezana, turske izjave koje podržavaju Hamas dodatno su zakomplicirale proces (nabave) F-16", rekao je Unluhisarcikli.
"Ali ako Biden i Erdogan pokažu potrebnu volju, možemo očekivati da će se proces uskoro zaključiti", dodao je.
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
-
HDZ NIJE ODUŠEVLJENDomovinski pokret pun je ideja! Tražili su veće plaće, sad žele prestanak subvencioniranja struje i plina za građane
