"Rezultat izbora bit će težak test za našu demokraciju", napisao je visokotiražni dnevnik Hurriyet.
Nepoznanica prijevremenih izbora je kakav će rezulat ostvariti vladajuća Stranka pravde i napretka (AKP) i kakvim će manevarskim prostorom raspolagati premijer Recep Tayyip Erdogan.
>> Završena predizborna kampanja u Turskoj
Premijer je nekoliko dana prije izbora najavio da će odbiti formirati koaliciju te se povući iz politike ne dobije li AKP dovoljno glasova da može vladati sam kako je to činio nakon izbora 2002.
"Objasnili smo biračima u cijeloj zemlji važnost stabilnosti vlade i važnost da je očuvamo barem još jedan mandat", rekao je u minsitar vanjskih poslova Abdullah Gul.
Agencija France presse piše da je time Gul zaigrao u birača na kartu straha od nestabilnih koalicija.
Prema zadnjim anketama AKP bi mogao dobiti od 40 do čak 47 posto glasova, što bi stranci donijelo 300 od ukupno 550 mjesta u parlamentu ili više nego apsolutnu većinu.
AKP, koja je nastala na ostavštini proislamističke stranke 2001., tvrdi da ne želi islamizirati državu, ali su prema njoj krajnje nepovjerljivi laički krugovi Turske.
Upravo su te strukture koje brane laička načela moderne turske države izazvale krizu u 99-postotnoj muslimanskoj zemlji na 780,580 četvornih kilometara.
Ti su se krugovi suprotstavili nastojanjima AKP-a da za budućeg predsjednika nametne svog kandidata Abdullaha Gula.
>> Parlament bez kvoruma, Gul se povukao
Pritom je vrlo utjecajna turska vojska, koja je već srušila četiri vlade od 60-ih godina, zaprijetila upozorenjem protiv svakog dovođenja u pitanje načela laiciteta.
Kriza oko izbora predsjednika konačno je navela premijera Erdogana da raspiše izbore prije ranije predviđenog roka u studenome kako bi izvukao zemlju iz političke slijepe ulice.
>> Turska: Prijevremeni izbori 22. srpnja
Međutim, izbori možda i neće riješiti krizu, prenosi AFP procjene analitičara.
Novi parlament trebao bi zapravo brzo imenovati novog predsjednika, jer je mandat Ahmedu Necdetu Sezeru istekao 16. svibnja i nije sigurno da će AKP pristati na kompromisnog kandidata.
Međutim, bez ozbira na ishod u parlament bi trebala ući još jedna oprobena stranka, Stranka nacionalističke akcije (MHP), a kako piše agencija AP, MHP, koja nije imala svojih zastupnika u parlamentu zadnjih pet godina, doživjela je procvat zbog frustriranosti Turaka novim prijetnjama kurdske pobune.
Također, nacionalisti su iskoristili i skepticizam koji vlada u zemlji oko turske kandidature za ulazak u Europsku uniju, piše AP.
Turska ima status kandidata za članstvo u EU i vodi pregovore ali bez navođenja ikakvih rokova.
Nacionalnisti k tomu podupiru planove o vojnom upadu turske vojske u sjeverni Irak kako bi se iskorijenila uporišta kurdskih pobunjenika iz Turske koji su ondje našli utočište i primaju od iračkih Kurda pomoć u naoružanju.
>> Turska vojska stvara tenzije na granici s Irakom
U parlament će ući i tradicionalna oporbena Republikanska nacionalna stranka (CHP, socijaldemokrati), koja brani laičku tursku državu.
Prema anketama mandate bi mogli osvojiti i "neovisni kandidat", koji su se odlučili kandidirati upravo pod tim nazivom, a usitinu dolaze iz prokurdskih stanaka.
Kao nezavisni ne podliježu odredbi o 10 posto glasova potrebnih stranci da uđe u parlament prema izbornom zakonu.
Birališta su se otvorila u 6 sati ujutro po srednjoeuropskom vremenu za 42,5 milijuna turskih birača od ukupno 71 milijun Turaka.
Prve procjene očekuju se oko 20 sati.
-
"OBJAŠNJENJE" I "ISPRIKA"VIDEO Oglasio se muškarac koji je gazio ruže za ubijene žene
-
Poziv Domagoja MikićaOva pošast razara obitelji i uzima živote, a sve je dostupnija. Slomljeni otac: "Bili smo povezani kao prst i nokat. A onda se jedne noći nije vratio kući..."
-
napad duž granicePočeo novi rat: Izvedeni zračni udari, propao mirovni sporazum
