Prije nego je počela Bliskoistočna konferencija u nedjelju, izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je da se konferencija bavi ''svijetom kakav je izgledao jučer'', a da se Izrael već priprema za ''svijet kako će izgledati sutra'' te da stoga oni na njoj neće sudjelovati.
Pritom se, evidentno je, referirao na administraciju novog američkog predsjednika Donalda Trumpa koja u petak ulazi u Bijelu kuću. Trump je, naime, najavio premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jeruzalem, čemu se Palestinci oštro protive. Nisu jedini. Protiv ovog Trumpovog plana je američka administracija na odlasku, a i EU se oglasio po ovom pitanju. "Mislim da je vrlo važno za sve nas da se suzdržimo od jednostranih akcija, posebice onih koje bi imale teške posljedice na velika područja javnog mnijenja u svijetu", upozorila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.
Na bliskoistočnoj mirovnoj konferenciji u Parizu, na kojoj je sudjelovalo više od 70 zemalja, izjašnjeno je da se sudionici zauzimaju za rješenje s dvije države - palestinske i izraelske. Nakon Trumpove najave upozorili su da neće priznati jednostrana djelovanja koja bi ugrozila rješenje postignuto pregovorima, posebice o pitanju granica i statusa Jeruzalema.
Nagađalo se da je Velika Britanija blokirala zajedničku izjavu s pariške konferencije, a Mogherini je to opovrgnula. No, prema priopćenju koje je objavilo britansko ministarstvo za vanjske poslove vidljivo je da se Britanci nisu složili sa svime. "Imamo određene rezerve o međunarodnoj konferenciji kojoj bi svrha trebala biti poticanje mira između dviju strana, bez njihove nazočnosti, a konferencija se održava protivno volji Izraela", precizira se u priopćenju Foreign Officea.
Trumpov savjetnik za vanjsku politiku bit će njegov zet, Ivankin suprug Jared Kushner, ortodoksni Židov koji se snažno zalaže za Izrael.
Politolog Vedran Obućina koji je dobro upoznat s političkom situacijom na Bliskom istoku kaže da je teško ustvrditi što će točno Trump napraviti kada uđe u Bijelu kuću, s obzirom na to da često mijenja mišljenja, pa u izjavama koje daje i na Twitteru, na kojemu je vrlo aktivan, često zna biti i proturječan.
''Kod njega je uvijek problem nešto predvidjeti. Dok ne postane punopravni predsjednik, teško se može shvatiti što će napraviti'', kaže Obućina za Dnevnik.hr.
Pojasnio je kako bi premještanje američkog veleposlanstva u Jeruzalem zapravo bio simboličan čin. ''To bi značilo da bi glavni grad obje države bio Jeruzalem'', kazao je.
''Čak i da je to simboličan potez, on neće naštetiti glavnoj liniji razmišljanja u Bijeloj kući, a to je snažna potpora Izraelu koja se očituje i u samom izboru Trumpova savjetnika i suradnika. Njegov zet Kushner, ortodoksni je Židov koji je poznat po snažnim i desnim stavovima, a bit će i jedan od glavnih savjetnika što se tiče vanjske politike. Tu su i drugi koji su također skloni izraelskoj državi, što bi značilo da bi pokušaji koji se sada događaju oko konferencije bili uzaludni, jer se neće spriječiti daljnja gradnja ilegalnih naselja i otimanje zemlje Palestincima. Važna posljedica toga je, i ako neće doći do proboja prema rješenju dvije države na palestinskoj strani, vidjet ćemo odlazak palestinskog predsjednika Mahmuda Abbasa i zaoštravanje situacije između Fataha i Hamasa, što godi Izraelu'', kaže Obućina.
Ukoliko Trump i pokuša realizirati svoju najavu o premještanju ambasade, to će morati potvrditi Izrael kojem je sjedište u Tel Avivu. ''Može Trump staviti tu ambasadu i u Hebron, ali politika će biti ista. Lokacija na kojoj se nalazi zgrada je samo od simbolične važnosti'', rekao je Obućina.
Dodaje da je dosadašnji američki veleposlanik iz Obamine administracije bio nesklon izraelskim interesima, a očekuje se da će Trump na tu poziciju postaviti osobu koja će biti sklonija braniti židovske interese. No, ukoliko se i dogodi premještanje američkog veleposlanstva u Jeruzalem, Palestinci i nemaju mehanizama da se tome usprotive. Osim toga, taj potez ne ukazuje na to da bi se ondje mogao ponoviti neki žešći sukob između Palestinaca i Izraelaca. ''Ima pograničnih borbi, ali nikome ne odgovara u ovom trenutku značajniji sukob, kao niti to da dođe do rješenja. Temelj stvari oko izraelsko-palestinskog sukoba je da on godi regionalnim i globalnim igračima. Vanjskostrategijski potezi zemalja kao što su Iran, Turska, Egipat… ovise često o tome da se mnogi potezi objašnjavaju otporom prema Izraelu. Kad bi se to riješilo, nestao bi veliki poligon za iskazivanje vanjskopolitičkih interesa i stavova. Prisutnost na Bliskom istoku koriste i mnoge zapadne zemlje poput Francuske, koje primjerice koristi Izrael da pokažu otpor prema Amerikancima'', objasnio je Obućina.
Što se tiče Bliskoistočne konferencije koja je počela u nedjelju i Izraelci je pokušavaju ignorirati dok nova američka administracija ne unese promjene, ona će se i dalje održavati. ''Razgovora će i dalje biti, ali neće biti sukoba niti rješenja, već i dalje status quo'', zaključuje Obućina.
