Hrvatska, domaćin konferencije, i njeni balkanski susjedi nalaze se na sve važnijem tranzitnom pravcu nafte i plina, napominje agencija Reuters u svom izvješću i prenosi izjavu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića da se sve države moraju složiti da se "ničiji energetski interesi neće ostvarivati silom i da dostupnost energetskih izvora neće biti korištena kao sredstvo političkog pritiska".
Pročitajte i ovo
Kako se bitka za nadzor nad europskim tržištima energenata i putevima opskrbe seli na Balkan ruski je predsjednik u Zagrebu obećao razviti crnomorsko područje kao središte distribucije energenata, ističe agencija Reuters.
Putin je na summitu u Zagrebu najavio kako Rusija želi igrati ključnu ulogu u svim vidovima opskrbe i proizvodnje energije u regiji istaknuvši bliske kulturne i povijesne veze sa zemljama regije, primjećuje Reuters.
Konferencija je održana u vrijeme kada raste važnost Balkana kao tranzitnog središta za energiju i Europska unija želi osuvremeniti tranzitni sustav u regiji kako bi ga koristila kao pravac dostave prirodnog plina iz središnje Azije u zapadnu Europu, napominje agencija.
"No Putin je, kako bi spriječio takav potez jer bi se njime Europi pružila alternativa ruskom prirodnom plinu i vjerojatno smanjio politički i gospodarski utjecaj Moskve, rekao da je Rusija spremna razviti tranzitno središte energenata na crnomorskom području", navodi Reuters.
Reuters bilježi i izjavu bugarskog predsjednika Georgija Parvanova da razvoj energetske politike regije mora biti usklađen s energetskom strategijom Europske unije.
Agencija Associated Press ističe obećanja Vladimira Putina da će regiji Balkana pomoći da namiri svoje energetske potrebe i ostvari veću ulogu u sigurnoj opskrbi Europe naftom i plinom.
Putin je u Zagrebu istaknuo projekte i studije na kojima se radi a kojima se EU povezuje s izvorima energenata na Crnom i Kaspijskom moru kroz Bugarsku, Srbiju, Makedoniju i Mađarsku kao i nedavno postignut sporazum o podzemnom plinovodu talijanskog energetskog diva Eni-ja i ruske tvrtke Gazprom, navodi agencija.
"Rusija je predana sudjelovanju u zajedničkim energetskim projektima i ostvarivanju najviših standarda zaštite okoliša", rekao je Putin, dodavši da je Moskva "otvorena za dijalog ali je i spremna zaštititi svoje nacionalne interese", navodi Associated Press u svom izvješću.
Slovenska agencija STA ocjenjuje kako je summit u Zagrebu otvorio brojna pitanja među kojima je najviše pozornosti posvećeno sigurnoj i pouzdanoj opskrbi energentima u budućnosti u čemu prije svega Rusija vidi svoju ulogu i dugoročan interes.
S ocjenom hrvatskog predsjednika Mesića da energetsko tržište mora biti slobodno i otvoreno te da energenti moraju biti dostupni svima pod jednakim uvjetima te da zemlje jugoistične Europe ne mogu biti isključene iz tog procesa složile su se i ostale države sudionice summita među kojima i Slovenija, izvješćuje STA.
STA prenosi ocjenu slovenskog ministra razvoja Žige Turka sa summita da je na "zagrebačkom sastanku pravovremeno pokazana politička volja za ostvarivanje temeljnog okvira za globalnu energetsku sigurnost" te navodi da je Turk najavio kako će energetska sigurnost biti jedan od ključnih prioriteta slovenskog predsjedanja EU-om.
Slovenska agencija navodi da je Turk najavio da je Slovenija spremna na veću ulogu u energetskoj zajednici koja bi se iskazala organizacijom međunarodnog foruma o plinu i stvaranjem regionalne tržnice energentima koja bi radila po burzovnim načelima.
STA u svom izvješću iz Zagreba prenosi i upozorenje predsjednika Srbije Borisa Tadića kako bi "možebitna neovisnost Kosova napravila opasan presedan koji bi destabilizirao ne samo Srbiju nego cijeli prostor Balkana i brojne druge regije" te bi mogao dovesti do energetske krize poput one sedamdesetih godina 20. stoljeća.
Putinov dolazak u Zagreb praćen je povećanim mjerama sigurnosti a vrijeme slijetanja njegova zrakoplova bilo je tajno do posljednjeg trenutka, primjećuje njemačka agencija DPA, koja se u svom izvješću osvrće na pitanje Kosova i najavu Putinovog susreta sa srbijanskim predsjednikom Tadićem i albanskim predsjednikom Alfredom Moisiuom.
