Više od 100 šefova država ili vlada očekuje se na okupljanju u UN-u koje se tradicionalno smatra najživljim tjednom u međunarodnim odnosima. Među njima će biti i hrvatski premijer Zoran Milanović te ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, koji će uz sudjelovanje na plenarnim i multilateralnim sastancima održati niz bilateralnih susreta.
Iako ove godine nema određene, pojedinačne teme zasjedanja, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon rekao je da će ‘pogoršanje stanja u Siriji biti u središtu naših razmišljanja’. Inozemni diplomati najavljuju da će se razgovarati i o nasilnim nemirima u nekim muslimanskim zemljama izazvanim protuislamskim filmom snimljenim u SAD-u te karikaturima proroka Muhameda objavljenim u francuskom listu.
Svjetski čelnici će se dotaknuti i pobuna u Maliju te Demokratskoj Republici Kongo, kao i klimatskih promjena i globalne financijske krize. No, rješenja tih problema morat će sačekati neka druga vremena. Za razliku od Vijeća sigurnosti, 15-članog tijela UN-a koje može nametati sankcije i odobravati vojne intervencije, Opća skupština praktično nema nikakvih ovlasti. Ona se, umjesto toga, bavi javnim raspravama i izdaje neobvezujuće rezolucije koje se često ne poštuju.
>> Opća skupština UN-a konsenzusom prihvatila rezoluciju o Kosovu
Ipak, okupljanje predsjednika, premijera i ministara nudi zemljama članicama priliku da izraze svoje viđenje globalnih problema, kao i prigodu za veliki broj bilateralnih i multilateralnih sastanaka. Na marginama ovogodišnje Opće skupštine održat će se nekoliko takvih skupova o nasilju nad ženama, zdravstvu, razvoju, stanju u Mijanmaru i Jemenu, kao i posebni sastanci o Siriji i iranskom nuklearnom programu.
Kad god se iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinedžad pojavi u New Yorku, privuče veliku pozornost prosvjednika koji točno znaju gdje odsjeda i kada održava govor. Njegovo istupanje pred skupštinom ranijih su godina popratili bučnim demonstracijama, nazivajući ga diktatorom i uspoređujući s nacističkim vođom Adolfom Hitlerom.
‘Želimo mu dati do znanja da nije dobrodošao’, rekao je Nathan Carleton, glasnogovornik skupine Ujedinjeni protiv nukelarnog Irana, koja će dočekati Ahmadinedžada kada u nedjelju stigne u New York i prosvjedovati kada u srijedu bude govorio pred Općom skupštinom. Njegova udruga, kao i niz židovskih organizacija čak su zatražili od luksuznog hotela Warwich gdje Ahmadinedžad odsjeda da uskrati smještaj čovjeku koji poriče Holokaust i tvrdi da su SAD same organizirale terorističke napade 11. rujna 2001.
Američki predsjednik Barack Obama, koji je usred predsjedničke kampanje za izbore u studenome, u utorak će po četvrti puta stati za govornicu Opće skupštine, a govorit će odmah nakon Dilme Rousseff, predsjednice Brazila koji tradicionalno otvara zasjedanje. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas u četvrtak će održati govore gotovo jedan iza drugoga.
Opća skupština pamti nekoliko legendarnim trenutaka otkako se prvi put sastala 1946. u Londonu, u ‘zoru’ Hladnoga rata koji je izbio po završetku Drugog svjetskog rata. Godine 1960. ruski predsjednik Nikita Hruščov je tijekom zasjedanja cipelama udarao po govornici, a kubanski vođa Fidel Castro četiri je sata ‘udarao’ po američkom imperijalizmu.
Bivši libijski čelnik Moamer Gadafi prvi se put obratio skupštini 2009. te sat i 35 minuta govorio o koječemu, od atentata na nekadašnjeg američkog predsjednika J.F.Kennedya, američke invazije na Grenadu do besplatnih lijekova za svu djecu svijeta.
Predsjednik Venezuele Hugo Chavez izludio je Washington 2006. nazvavši tadašnjeg predsjednika Georgea Busha ‘vragom’ i rekavši da može namirisati sumpor oko podija na kojem je Bush govorio dan ranije. Chavez, koji se bori s rakom i vodi kampanju za reizbor na mjestu šefa države, ne očekuje se na ovogodišnjem zasjedanju. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
