U rezoluciji, čiji su sponzori uz Srbiju i 27 članica Europske unije, pozdravlja se spremnost EU-a da olakša proces 'dijaloga izmedu strana' te ističe kako bi proces dijaloga bio čimbenik mira, sigurnosti i stabilnosti u regiji. Prema dokumentu, ciljevi tog dijaloga bili bi 'unaprijeđenje suradnje, ostvarivanje napretka na putu prema EU i poboljšanje života ljudi'.
Pročitajte i ovo
>> Odbačena mogućnost pregovora o statusu Kosova
Sjednica Opće skupštine UN počela je s dva i pol sata zakašnjenja, u 23,30 sati po srednjoeuropskom vremenu, zbog nastojanja ruske i srpske diplomacije da se predstavnici Kosova uklone iz dvorane, kazali su diplomatski izvori u UN-u. No, izaslanici SAD-a, Velike Britanije i Francuske tome su se suprotstavili i predstavnici Kosova zauzeli su mjesta na galeriji za posjetitelje, uoči početka sjednice.
'Srbija neće prihvatiti jednostrano proglašenje neovisnosti Kosova'
Predsjednik Opće skupštine UN, Libijac Ali Abdussalam Treki, je na traženje srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića da objasni nazočnost Kosovara u dvorani, neizravno odgovorio da su oni gosti delegacija SAD-a, Francuske, Njemačke i drugih zemalja Zapada, uspoređujući njihovu nazočnost u UN-u s palestinskom. Ministar Jeremić kratko je predstavio nacrt rezolucije o Kosovu, ističući supokroviteljstvo članica EU.
'Nadamo se da će rezolucija...pomoći u stvaranju ozračja koja će voditi uspostavi sveobuhvatog mira između Srba i Albanaca, ostvarenu uz dobronamjerene saveznike', rekao je Jeremić, pozivajući članice UN-a da aklamacijom prihvate rezoluciju što se i dogodilo. Također je ustvrdio da 'Srbija nije i neće prihvatiti jednostrano proglašenje neovisnosti Kosova', a rezoluciju je opisao kao 'statusno neutralan dokument'.
SAD pozdravile rezoluciju
Predstavnica SAD-a Rosemary DiCarlo u raspravi je pozdravila jednoglasno prihvaćenje rezolucije, ističući kako je ona 'sukladna snažnoj potpori SAD-a neovisnosti i teritorijalnom integritetu Kosova'. Ona je najavila punu američku potporu 'konstruktivnom i budućnosti okrenutom dijalogu Srbije i Kosova', te pomoć za njihovo uključenje u euroatlantsku zajednicu.
Potporu rezoluciji iznijeli su i predstavnici Turske, Brazila, Albanije i drugih, dok su u prilog Srbije govorili predstavnici Azerbejdžana i Venezuele te donekle Rusije, čiji je izaslanik Vitalij Čurkin ipak pozdravio konsenus oko rezolucije. U usklađenom prijedlogu 'rezolucije o savjetodavnom mišljenju Međunarodnog suda pravde (ICJ) o Kosovu', Srbija je odustala od ponovnog osporavanja neovisnosti Kosova u UN-u i prešutno je prihvatila, ocjenjuju analitičari u izvješćima o odluci Opće skupštine.
Srbija popustila pritiscima
Kako si ne bi zatvorila pristup Europskoj uniji, Srbija je popustila snažnom pritisku Bruxellesa i SAD-a i odustala od formulacija u prvotnom prijedlogu rezolucije podnesenom 28. srpnja, u kojem je relativizirala i osporavala pravorijek ICJ-a od 22. srpnja, kojim je potvrđen međunarodnopravni legitimitet proglašenja neovisnosti Kosova. Srbija je prvotno tražila da UN prihvati kako je 'jednostrana secesija neprihvatljiva', te pozvala na ponovno pokretanje pregovora Beograda i Prištine o svim 'otvorenim pitanjima'. Opća skupština UN-a najčešće usvaja rezolucije natpolovičnom većinom glasova. Te rezolucije nisu obavezujuće za zemlje članice, ali nose znatnu političku težinu. (Hina)
