Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Bivši indonezijski predsjednik Suharto, čije su 32 godine na vlasti bile obilježene grabežom, pljačkama i teškim kršenjima ljudskih prava, pokopan je danas u kraljevskom gradu Solo uz državni pogreb i sve vojne počasti.


Svrgnut 1998. godine s vlasti masovnim prosvjedima koje su poveli studenti nakon gospodarskog i socijalnog kaosa u zemlji, Suharto je dugo bolovao i umro je jučer u bolnici u 87. godini.

Vezani članci Milan Bandić Klapa će pjevati njegove najdraže pjesme: Grad objavio program posljednjeg ispraćaja Milana Bandića Građani se upisuju u knjigu žalosti za Milana Bandića U srijedu u Zagrebu Dan žalosti: Zastave na pola koplja i bez glazbe na javnim mjestima

Mnogi su ga hvalili kao vizionara koji je uspio modernizirati zemlju, a drugi snažno kritizirali zbog širenja korupcije i kršenja ljudskih prava.

"Otac je bio samo ljudsko biće, sa svim slabostima i jakim stranama i kao takav griješio je. Ako je učinio dobra, neka to Alah umnogostruči. Ako je činio pogreške, neka mu Alah oprosti", rekla je Suhartova najstarija kći Siti Hadijanti Rukmana.

Unatoč spornom naslijeđu dugogodišnjeg predsjednika, Indonezija je priredila državni ispraćaj Suhartu i u obredu su sudjelovali aktualni predsjednik Susilo Bambang Yudhoyono te visoki gosti iz inozemstva, poput bivšeg malezijskog premijera, Mahatira Mohamada (82).

Deseci tisuća Indonežana pratili su pogrebnu povorku s kovčegom koji je položen u obiteljsku grobnicu Suharta u gradiću Matesih u središtu otoka Jave.

Nakon smrti predsjednika, koji je 1965. godine osvojio vlast državnim udarom, Indonezija će se morati pozabaviti njegovom ostavštinom jer su s jedne strane u toj golemoj zemlji sve češći pozivi na oprost, a s druge strane jednako snažni zahtjevi da se nastave sudski procesi i tako dade pravna zadovoljština njegovim žrtvama.

Suharto i njegova obitelj odbacivali su sve navode o zlodjelima.

Suharto je državni udar izveo kako bi spriječio navodni pokušaj komunističkog osvajanja vlasti, a u mjesecima koji su slijedili gotovo pola milijuna ljudi bilo je pobijeno u protukomunističkim čistkama.

Tijekom tri desetljeća njegove vladavine, Suhartove oružane snage počinile su brojna kršenja ljudskih prava, ubijajući studentske i druge aktiviste, protivnike režima u pobunjeničkim pokrajinama kao što su Aceh i Papua, te Istočni Timor koji je Indonezija pripojila 1975.

Ratna Sari Dewi Sukarno, treća žena prvog predsjednika Indonezije i utemeljitelja neovisne Indonezije, ocijenila je da je Suharto bio "Indonezijski Pol Pot", jer je izazvao smrt stotina tisuća Indonežana.

Usporedivši Suharta s bivšim kambodžanskim diktatorom Polom Potom pod čijim je režimom 70-ih godina bilo ubijeno dva milijuna ljudi, bivša Sukarnova žena kazala je da Suhartu ne može oprostiti što je prvog indonezijskog predsjednika gurnuo "u nasilnu smrt".

"Još i danas brojni Indonežani pate zbog njegova dolaska na vlast i u toj zemlji jača jaz između bogatih i siromašnih", kazala je Dewi ciljajući na raširenu korupciju u vrijeme Suhartova režima.

Procjenjuje se da su Suharto i njegova obitelj za sebe prikupili bogatstvo od 15 do 35 milijardi dolara.