Ukidanje subvencioniranja fosilnih goriva potaknulo bi razvoj gospodarstva

Zaključili su to u godišnjem izvješću i upozorila da će zbog goleme potražnje svijet za 25 godina trošiti 36 posto više energije nego 2008., javljaju agencije. Izvješće je objavljeno uoči summita G20 u Seulu na kojem bi svjetski čelnici trebali procijeniti koliko su napredovali u obvezi iz 2009. o postupnom smanjenju subvencija na fosilna goriva (plin, nafta, ugljen).

tri vijesti o kojima se priča JAVLJA POLICIJA Tragedija u Slavoniji: Jedna osoba poginula na farmi Užas u Berlinu Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga Nastale strašne bujice Nevrijeme u europskoj zemlji uzrokovalo biblijsku katastrofu: Bujica nosila automobile, ima i mrtvih

'Ukidanje subvencija na fosilna goriva ojačalo bi energetsku sigurnost, smanjilo emisije stakleničkih plinova i onečišćenje zraka i donijelo gospodarske koristi', piše IEA koja zastupa 28 industrijski razvijenih zemalja. Subvencije su u 2009. iznosile 312 milijardi dolara, uglavnom u razvijenim zemljama, a za obnovljive energije 57 milijardi dolara, navodi IEA, a prenosi Reuters.

Ukidanje subvencija za potrošnju fosilnih goriva do 2020. smanjilo bi globalnu potražnju za energijom za 5 posto, a emisije ugljičnog dioksida za 6 posto, predviđa IEA. Procjene govore da će potražnja za energijom rasti do 2035., predvođena neutaživim apetitom Kine koja je u punoj ekspanziji te bi planet za 25 godina trebao trošiti 36 posto više energije nego 2008.

Porast potrošnje u Kini

Ove je godine IEA je poručila da će trebati ukupno 11.600 milijarda dolara do 2030., što je 'oko 1.000 milijarda više nego lani Agencija AFP prenosi iz izvješća IEA-e da će u Kini potrošnja porasti za 75 posto do 2035., kada će ona činiti 22 posto svjetske potražnje, prema današnjih 17 posto. Velike zemlje moraju udvostručiti napore kako bi smanjile globalno zatopljenje, napominje IEA no predviđa da će zbog visokih cijena i napora vlade u promicanju drugih energetskih izvora udio nafte u globalnoj potražnji pasti u idućih 25 godina s 33 na 28 posto.

Taj bi pad trebao biti u korist porasta korištenja nuklearne energije sa 6 na 8 posto te obnovljivih energija (hidroenergije, te energija vjetra i sunca) koje bi se udvostručile sa 7 na 14 posto. IEA je objavila u utorak da će zbog neuspjeha sastanka na vrhu o klimi u Kopenhagenu svijet morati izdvojiti još 1.000 milijardi dolara do 2030. Prije godinu dana, neposredno uoči skupa u Kopenhagenu, IEA je ocijenila da će trebati uložiti 10.500 milijarda dolara do 2030. godine kako bi se izbjegle 'nepopravljive štete' za klimu.

 Sudionice skupa u Kopenhagenu trebale su se dogovoriti oko smanjenja emisija CO2 kako bi se ograničio porast temperature planeta za dva stupnja, no summit je završio neuspjehom. (Hina)