Prijeti novo poskupljenje: Sve ga je manje i cijena mu je sve veća

Europa bi se mogla suočiti s najtežom zimskom sezonom plina od 2022. godine dok se veleprodajne cijene približavaju najvišem nivou u više od tri godine, a zalihe u skladištima ostaju neuobičajeno niske.

tri vijesti o kojima se priča hitne protuepidemijske mjere Zavod reagirao zbog opasnog virusa, evo koje mjere slijede u Zagrebu: "Ne boravite na otvorenom, zatvorite prozore i vrata" VREMENSKA PROGNOZA Stiže osvježenje, no prije toga prijete olujni vjetar i lokalni pljuskovi REAKCIJA IZ SRBIJE Vučić nakon Thompsonova koncerta u Vukovaru: "I onda dođe tu na granicu"

Referentna europska veleprodajna cijena prirodnog plina – nizozemski TTF – premašila je tijekom utorka 66 eura po megavatsatu (MWh), što je pad u odnosu na više od 68 eura zabilježenih ranije istog dana. Za usporedbu, početkom godine cijena je iznosila oko 29 eura po MWh.

Rast je potaknut sve većom zabrinutošću ulagača da bi Hormuški tjesnac mogao ostati zatvoren i tijekom zime, a sve se događa u trenutku kada su razine zaliha plina u EU-u i dalje povijesno niske uoči sezone grijanja.

Gdje je Hrvatska? 

Popunjenost skladišta plina u EU-u 24. kolovoza bila je na 62,99 posto, prema podacima udruženja Gas Infrastructure Europe.

Europska su skladišta neuobičajeno prazna za ovo doba godine, kazala je za Euronews Natasha Fielding, urednica za plin i energente u tvrtki Argus Media. Ta je razina, dodaje, znatno ispod petogodišnjeg prosjeka od 79 posto: "Jedini put u posljednjih 15 godina kada su zalihe bile ovoliko niske bilo je 2021., uoči zadnje velike plinske krize."

Od velikih europskih tržišta najniže zalihe imaju Njemačka, s popunjenošću skladišta od samo 51 posto, i Nizozemska s 44,3 posto. Hrvatska popunjenost je na 68,59.

Europa i Azija kao konkurenti

Institut Oxford Economics u izvješću od 13. kolovoza, objavljenom prije posljednjeg skoka cijena, naveo je da je potrošnja plina u EU-u za 15 do 20 posto niža nego 2021. godine. Prema izvješću, Unija može funkcionirati i s nižim zalihama, ali to podrazumijeva veće oslanjanje na uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) zimi.

Takav scenarij stavlja Europsku uniju u izravnu konkurenciju s azijskim kupcima za dostupne pošiljke, a ona je već pojačana zbog blokade Hormuškog tjesnaca, kojim prolazi gotovo petina svjetske trgovine LNG-om, pa bi nadmetanje Europe i Azije moglo dodatno podići veleprodajne cijene.

Analitičarke Goldman Sachsa Samantha Dart i Laura Cyr smatraju da trenutačne cijene "neće biti dovoljne da Europa upravlja zalihama tijekom zime", prenosi Bloomberg. One procjenjuju da bi u scenariju postupne normalizacije izvoza s Bliskog istoka do 2027. cijena na TTF-u u prosincu ove godine vjerojatno morala porasti iznad 100 eura po MWh. To je 110 posto više od njihove osnovne prognoze od 50 eura po MWh.

Oxford Economics navodi i mogućnost da će Unija biti prisiljena suspendirati dijelove zabrane uvoza ruskog plina ako se opskrba dodatno pogorša. Prema posljednjim izračunima Europske komisije, udio Rusije u ukupnom uvozu plina, plinovodima i LNG-u, u 2025. je iznosio oko 12,5 posto.

Vijeće EU-a u siječnju ove godine usvojilo je uredbu kojom se od 18. ožujka 2026. zabranjuje uvoz ruskog LNG-a i plina iz plinovoda, uz prijelazna razdoblja za postojeće ugovore. Plan je da se sav uvoz ruskog plina potpuno obustavi do kraja 2027. godine.

Kratkotrajni skok cijena ne mora imati velik utjecaj, no dugotrajni rast postupno će se osjetiti na novim i obnovljenim ugovorima za kućanstva. Rast veleprodajnih cijena ne odražava se odmah na maloprodajnima. Cijena na TTF-u može rasti znatno brže od stvarne uvozne cijene u EU, koja pokazuje koliko uvoznici plaćaju nakon uračunatih postojećih ugovora i zaštitnih mehanizama.

No kako dobavljačima istječu ugovori, oni plin kupuju po novim, višim tržišnim cijenama, čime se stvarna uvozna cijena postupno približava veleprodajnoj, a viši troškovi prenose se na kućanstva kod promjene tarifa ili obnove ugovora.

Promjena cijena

Fielding objašnjava da će razmjer poskupljenja ovisiti o trajanju rasta cijena i o tome hoće li one nastaviti rasti idućih mjeseci. "Kućanstva s varijabilnim tarifama prva će osjetiti učinke viših veleprodajnih cijena", kaže Fielding i dodaje da je prijenos cijena s plina na struju u pravilu slabiji. Promjene se obično brže osjete u zemljama s maloprodajnim tržištima koja su liberaliziranija.

Prema podacima Oxford Economicsa, u prosjeku treba oko šest mjeseci da se promjene veleprodajnih cijena u potpunosti odraze na potrošačke, ali to razdoblje znatno varira među državama.

"Zbog tržišne strukture u kojoj prevladavaju ugovori s fiksnom cijenom na 12 ili 24 mjeseca, na tržištima poput njemačkog i austrijskog potrebno je gotovo godinu dana da se poskupljenje u cijelosti osjeti", navodi se u izvješću. S druge strane, cijene za potrošače u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj mogu reagirati unutar nekoliko mjeseci, dok je u Nizozemskoj prijenos gotovo trenutačan.

Italija najizloženija plinskom šoku

Kao najizloženiju zemlju plinskom šoku među velikim europskim gospodarstvima Oxford Economics izdvaja Italiju. Razlozi su kombinacija relativno brzog prijenosa cijena i natprosječne ovisnosti o plinu. Unatoč tome, Italija trenutačno ima jednu od najviših razina zaliha plina u Europi.

Ključan faktor bit će i temperatura ove zime. Iz Oxford Economicsa ističu da je plin i dalje osnova grijanja u Uniji, pa cijene ovise o vanjskim temperaturama. Dugotrajni val hladnoće dodatno bi povećao potražnju.

U izvješću pripremljenom prije zadnjeg skoka cijena Oxford Economics procijenio je da bi potrošačke cijene energije u eurozoni, što uključuje plin, struju i ostale troškove, u četvrtom kvartalu mogle biti i do 15 posto veće nego u istom razdoblju lani.