Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Većina državljana BiH odlazi na ratišta u Siriji i Iraku držeći da time ostvaruje vjerske naloge, a po povratku u zemlju nameću se kao novi autoriteti i uzor mladima, pokazala je studija objavljena u Sarajevu u četvrtak.


Autori studije "Zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontigent stranih boraca" su profesor na sarajevskom Fakultetu političkih znanosti Vlado Azinović i islamski teolog i publicist Muhamed Jusić.

Vezani članci Slika nije dostupna TRŽNICE ROBLJEM 21. STOLJEĆA Djevojke prodaju za kutiju cigareta Slika nije dostupna Jeziva poruka sugrađanima: 'Islamska država dolazi u Crnu Goru i neće imati milosti'

Izdala ju je nevladina udruga "Atlantska incijativa" i prvi je ozbiljan pokušaj analize odlazaka državljana BiH u borbu na strani terorističkih skupina poput IS-a. Iako se nagađalo s brojem od oko 300 takvih osoba iz BiH, autori ističu kako je to nemoguće utvrditi sa sigurnošću.

Prema podacima do kojih su došli istraživanjem te kroz otvorene i povjerljive izvore, u Siriju i Irak iz BiH je otišlo 156 muškaraca, 36 žena i 25 djece od kraja 2012. do kraja 2014.

TERORISTI OD KOJIH JE DRHTAO SVIJET PRIZNALI: 'Gotovi smo. Rastrgani smo na djeliće.'

Od toga se do početka 2015. vratilo 48 muškaraca i tri žene, a 26 muškaraca je poginulo na sirijskim i iračkim ratištima. Najmanje 20 posto boraca podrijetlom iz BiH živi i radi u zemljama zapadne Europe ili SAD-u, dok njih 44 ili gotovo trećina ima policijski dosje zbog različitih kaznenih djela iz prošlosti.

U početku su dragovoljci iz BiH u Siriji ostajali prosječno dva mjeseca da bi se to postupno produžavalo, a autori zaključuju da se većina ni neće vratiti u BiH ili u države u kojima su ranije živjeli.

U slučaju BiH posebice je zanimljiv kontekst u kojemu je muslimanima iz te zemlje uopće postao "zanimljiv" rat u Siriji. Autori studije podsjećaju kako se oružana pobuna protiv režima Bashara al-Assada pretvorila u sektaški rat nakon što se u njega umiješao proiranski Hezbolah.

Od tog trenutka na jednoj su se strani našli suniti i brojne sunitske države uz potporu zapadnih zemalja, a na drugoj alevitski prošiitski i proiranski režim koji ima potporu Rusije.

Od tada se kroz različite interpretacije zločini Assadova režima sve više predstavljaju kao zločini šiita nad sunitima, što postaje motiv pripadnicima selefijskih zajednica diljem svijeta, uključujući i u BiH da se uključe u sukob.

No, autori ističu da je to novina za bosanskohercegovačke uvjete jer muslimani u toj zemlji, iako suniti, nikada kroz povijest nisu bili opterećeni sunitsko-šiitskim sukobom. U njihove se živote uvukao tek kada je "uvezen" tijekom rata od 1992. do 1995. i nakon njega, kažu.

"Bez te polarizacije teško bi bilo ovdašnje sunitske mladiće motivirati da odu na drugi kraj svijeta kako bi ubijali 'krive muslimane'", zaključuje se u studiji.

Uz vjersku motivaciju, odlazak na strana ratišta potaknut je ekonomskim i socijalnim čimbenicima, a uz vjerske autoritete koji utječu na donošenje takvih odluka bitnu ulogu ima interakcija u lokalnoj zajednici istomišljenika te komunikacija kroz društvene mreže i druge platforme.

"Time se omogućava individualizirana radikalizacija bazirana na redukcionističkoj interpretaciji prošlosti i sadašnjosti", ocijenjuju stručnjaci. BiH nema alate za procijenu stvarogn sigurnosnog rizika koji bi mogli predstavljati povratnici sa sirijskog i iračkog ratišta.

Represija i kriminalizacija takvog djelovanja mogu biti tek jedan od odgovora, no on mora biti znatno širi i temeljiti se na aktivnostima od obitelji, škola i medija do nevladinih organizacija koje moraju poticati prihvaćanje univerzalnih vrijednosti, zaključuju autori studije. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook