'I dalje mislim da Guantanamo moramo zatvoriti. Važno je da shvatimo da Guantanamo nije potreban za sigurnost Amerike. Mnogo nas košta. Neučinkovit je.' Riječi su to američkog predsjednika Baracka Obame izgovorene u Bijeloj kući prošloga tjedna. Istoga Baracka Obame koji je zatvaranje kontroverznog zatvora obećavao u izbornoj kampanji 2008. godine i koji je, nedugo nakon izborne pobjede, kao jednu od prvih predsjedničkih odluka potpisao dokument o zatvaranju zatvora u roku od godinu dana. Od obećanja zasad nema ništa, a i spomenuti je dokument iz raznih razloga ostao mrtvo slovo na papiru.
>> Zatvorenici prekrili nadzorne kamere, gađali ih gumenim mecima
Danas je u Guantanamu, zatvoru namijenjenom pripadnicima i suradnicima al-Qaide, smješteno 166 ljudi, mnogi bez ikakve optužnice, a zbog činjenice da su pritvoreni na neodređeno, njih je najmanje 100 stupilo u štrajk glađu, koji će u ponedjeljak ući u svoj četvrti mjesec. Više od 20 štrajkaša podvrgnuto je prisilnom hranjenju. Riječ je o dosad najvećem prosvjedu otkad Guantanamo postoji.
Većina u Guantanamu bez optužnice
Prema nedavno objavljenim informacijama Reutersa, od 166 zatvorenika, četvorica su osuđena, petorica čekaju početak suđenja pred vojnim sudom, za 24 se smatra da bi im se možda moglo suditi, ali nikakva odluka u tom pogledu još nije donesena, protiv 47 se ne vodi nikakav postupak, ali ih se smatra 'preopasnima' da bi ih se pustilo na slobodu, dok ostalih 86 zatvorenika već dulje vrijeme čeka oslobađanje.
Od otvaranja Guantanama početkom 2002. godine kroz zatvor je prošlo oko 800 osumnjičenih, ali osuđeno ih je tek nekoliko, s tim da među njima nema nijednog al-Qaidinog 'kapitalca'.
To bi se moglo promijeniti tek s presudom Khalidu Sheikhu Mohammedu, koji je svojedobno istražiteljima priznao sudjelovanje u organizaciji većeg broja terorističkih napada, a smatra ga se glavnim organizatorom otmica aviona koji su se 11. rujna zabili u tornjeve WTC-a u New Yorku te zgradu Pentagona u Washingtonu. On je u američkom zatočeništvu još od 2003., a u Guantanamu od 2006., no dosad je obavljeno tek nekoliko saslušanja i nije jasno kada bi suđenje moglo početi.
'Suvremeni gulag'
Zatvor smješten u američkoj vojnoj bazi na Kubi od početka je bio na meti kritičara zbog lošeg tretmana zatvorenika, što je uključivalo i metode ispitivanja koje se same američke vlasti nisu usudile nazvati torturom, ali ih upravo tom riječju opisuje dobar dio ostatka svijeta. Najrazvikanija takva metoda ispitivanja ili izvlačenja priznanja je u međuvremenu zabranjeni tzv. waterboarding - zatvorenika se polegne na leđa, svežu mu se ruke i noge, a oči prekriju komadom tkanine nakon čega slijedi polijevanje lica vodom, što izaziva osjećaj utapanja. Zbog ovakvih metoda, izvješća o sustavnom zlostavljanju, dugotrajnog lišavanja slobode bez optužnice, ali i prvotnih prilično restriktivnih odredbi o pravima zatvorenika, Amnesty International je svojedobno otišao toliko daleko da je Guantanamo nazvao 'suvremenim gulagom'.
Svađa s Kongresom
Iako je Barack Obama zatvaranje zatvora naveo kao prioritet, od njegova dolaska na vlast do danas malo se toga promijenilo. Već prvog tjedna svog boravka u Bijeloj kući potpisao je naredbu o zatvaranju u roku od godine dana, no stvar je propala iz nekoliko razloga, a ponajprije zbog protivljenja Kongresa. Većina zastupnika, uključujući i respektabilan broj Obaminih demokrata, usprotivila se njegovom prijedlogu da se zatvorenike preseli u zatvore na američkom tlu, a da se dio suđenja, uključujući i proces protiv Khalida Sheikha Mohammeda, prebaci na redovne civilne sudove. Protivljenje kongresnika je toliko žestoko da su donijeli zakon kojim se izvršnoj vlasti izričito zabranjuje provedba Obamina prijedloga.
S druge strane, i sam Obama je nekim svojim odlukama onemogućio zatvaranje ili barem pražnjenje Guantanama. Dok je administracija Georgea W. Busha s više zemalja diljem svijeta dogovorila prebacivanje većeg broja zatvorenika, tijekom prve četiri godine Obamine vladavine, na taj je način Guantanamo napustilo tek njih 80-ak. Obama je pritom 2010. uredbom zabranio prebacivanje zatvorenika u Jemen, a većina preostalih zatvorenika su građani upravo te države. Razlog je strah da bi rezigniranu i prema Americi ne pretjerano prijateljski raspoloženu ekipu iz Guantanama u svoje redove mogla regrutirati nova i prilično jaka jemenska podružnica al-Qaide.
Pomak s mrtve točke?
Da bi se stvari mogle pokrenuti s mrtve točke, svjedoči prošlotjedna najava Bijele kuće da razmatra mogućnost da u State Departmentu imenuje osobu koja bi bila zadužena za obnovu pregovora s drugim državama o prebacivanju 86 zatvorenika koji iza rešetaka bez optužnice čekaju slobodu. No, jamstvo da ni ova ideja neće proći tako lako je žestoko protivljenje republikanaca, koji javno već iznose podatak da je 28 posto oslobođenih iz Guantanama naknadno uhvaćeno ili ih se sumnjiči za sudjelovanje u terorističkim aktivnostima.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
