Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U povodu obilježavanja desete obljetnice od početka zračnih udara NATO-a na tadašnju SR Jugoslaviju, srbijanska vlada je održala sjednicu na kojoj je premijer Mirko Cvetković kazao da nevine žrtve bombardiranja podsjećaju da Srbija ima obavezu boriti se odgovorno i civilizirano za svoje interese i da je zato opredijeljena za govor razuma i pravde, a ne za govor oružja.


U povodu obljetnice diljem Srbije organizirani su komemorativni skupovi, nastava je u svim školama započela minutom šutnje za poginule, parlament nije radio, a točno u podne oglasile su se sirene i crkvena zvona uz koje su građani minutom šutnje odali počast žrtvama bombardiranja. Zračni udari NATO započeli su 24. ožujka 1999. godine oko osam sati navečer, a odluku o napadu dan ranije donio je tadašnji glavni tajnik NATO-a Javier Solana nakon što su propali pregovori u Rambouilletu i Parizu o rješavanju kosovske krize bez vojne intervencije i nakon što su jugoslavenske snage na Kosovu počinile brojne zločine nad kosovskim Albancima, od kojih je većina bila prisiljena izbjeći s Kosova.

U bombardiranjima, koja su trajala neprekidno 78 dana, po procjenama različitih izvora poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi, a ranjeno je njih oko 12.500. Iako su ciljevi bili prije svega vojni, teško su oštećeni infrastruktura, gospodarski objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće i spomenici kulture, a materijalna šteta procjenjuje se na oko 30 milijardi dolara. Intervencija je nakon mnogih diplomatskih nastojanja završena 9. lipnja 1999., potpisivanjem Kumanovskog sporazuma, prema kojemu su se policijske i vojne snage tadašnje Jugoslavije povukle s Kosova na kojemu se rasporedilo 37.200 vojnika KFOR-a iz 36 zemalja. Njihova zadaća, prema Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, usvojenoj dan kasnije, bila je očuvati mir i osigurati povratak izbjeglica dok se ne postigne trajno rješenje.

Dugoročne štetne posljedice za Srbiju

Vezani članci Slika nije dostupna RUSIJA U PREDNOSTI PRED AMERIKANCIMA 'Ruski se piloti spuštaju u 'zonu rizika'' Slika nije dostupna Kod Prevlake se nalazi 9 kilograma osiromašenog uranija

Premijer Cvetković je istaknuo da je u bombardiranju Srbije u 2.300 zračnih napada uništeno 148 stambenih objekata, 62 mosta, oštećeno 300 škola, bolnica, zgrada državne uprave, 176 spomenika kulture, oštećena trećina elektroenergetskih kapaciteta zemlje te bombardirane dvije rafinerije. 'To bombardiranje izazvalo je dugoročne štetne posljedice za Srbiju, regiju i političke odnose u svijetu. Srbija ne može zaboraviti te tragične dane. Zbog budućnosti naše djece, nikada ne smijemo dopustiti da se tako nešto ponovi. Na to nas obvezuju žrtve, prošlost i budućnost', istaknuo je srbijanski premijer. Cvetković je podsjetio da je do intervencije NATO-a došlo bez odluke UN-a. Također je dodao da Srbija neće priznati neovisnost Kosova, ali da je čvrsto opredijeljena da probleme oko Kosova rješava mirnim putem.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić kazao je u povodu 10. obljetnice NATO-ova bombardiranja Srbije, u ponedjeljak na sjednici VS UN-a posvećenoj Kosovu, da je 24. ožujka prilika da se izvuku pouke kako srbijanska politika više nikada svoju zemlju i njene građane na bi uvukla u opasnost. Tadić je rekao da su Srbi prije deset godina kažnjeni bombama, a kosovski Albanci deset godina kasnije, unatoč protjerivanju Srba i paljenju njihovih kuća i crkava, nagrađeni time što je više od 50 zemalja priznalo nelegalno proglašenu neovisnost Kosova.

Za Srbiju najbolji status vojne neutralnosti

U svojim komentarima povodom obljetnice, predstavnici više stranaka u Skupštini Srbije ocijenili su da bi za Srbiju bilo najbolje očuvati status vojne neutralnosti (utvrđen prosinca 2006.) te da je Partnerstvo za mir za sada dovoljan oblik suradnje s NATO-om, a bilo je i stajališta da Srbiji ni to nije potrebno, te da ona nikad ne bi smjela biti članica NATO-a niti bilo kojeg drugog saveza.

Predsjednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović na tiskovnoj konferenciji ocijenio da je dužnost iskazati poštovanje prema žrtvama bombardiranja, ali da se ne smije šutjeti o uzrocima tog događaja. 'Ako želimo istinski poštivati nevine žrtve i iskazati poštivanje prema onima koji su branili ovu zemlju, onda ne možemo zanemariti činjenicu da je 24. ožujka 1999. bio posljedica vrlo neodgovorne politike, politike prepune zločina i grešaka koju je ova država vodila i od koje se ova država nije distancirala na adekvatan način', istaknuo je Jovanović. Po njegovim riječima, srbijanska vlast na pogrešan način obilježava 10. godišnjicu NATO-ovih bombardiranja jer, kako je rekao, obveza je onih koji danas vode Srbiju učiniti je sretnijom, drugačijom i boljom, a 'tako nešto je nemoguće kroz pogrešne i zlonamjerne interpretacije tragičnih događaja iz prošlosti'.

Nova realnost na terenu

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonje Biserko ocijenila je da će deseta obljetnica bombardiranja, čije se obilježavanje, kako je rekla, uvijek pretvori i u propagiranje protiv NATO saveza, učinkovito profitirati mnogi, kao što je to bilo i ranijih godina. Po njenim riječima, Srbija ni deset godina poslije bombardiranja, unatoč svoj propagandi da je Kosovo njezin dio, nije uradila ništa kako bi u realnosti pokazala da stvari stoje tako već je, naprotiv, radila sve da udalji građane Kosova od Srbije.

'To je rezultat nepromišljene politike i žrtvovanja zemlje i građanstva, zbog nečije nesposobnosti da se nosi s problemom. Čitava ta dekada je protekla u kreiranju nove realnosti na terenu, u skladu s kojom se očekivalo da će Srbija na Kosovu uspjeti razbiti NATO. Tada je međunarodna zajednica prvi put išla korak ispred i zaustavila kaos, prije svega zbog širenja rata na makedonskom teritoriju', rekla je Biserko.