S obzirom da Nikola Tesla, jedan od najvećih znanstvenika svijeta, nije ostavio testament i izrazio posljednju želju, mnogi sebi daju za pravo odlučiti ili utjecati gdje treba biti pohranjena urna s pepelom, koja je trenutno jedan od eksponata u Teslinom muzeju u Beogradu.
Pročitajte i ovo
Lavinu polemika izazvao je nedavni sporazum da se urna sa pepelom Nikole Tesle prenese u portu Hrama svetog Save u beogradskoj općini Vračar, postignut između srbijanske vlade, patrijarha srpskog Irineja i privremene petočlane uprave koja vodi Beograd nakon prošlogodišnje smjene gradonačelnika Dragana Đilasa. Po tom sporazumu, koji su 28. veljače potpisali partijarh srpski Irinej, ministrica energetike Zorana Mijhajlović u ime vlade Srbije i predsjednik privremene uprave Beograda Siniša Mali, posmrtni ostaci Nikole Tesle bit će premješteni iz muzeja ovog velikana svjetske znanosti u portu Hrama Svetog Save, gdje će mu biti podignut i spomenik.
Po ocjeni srpskog patrijarha Irineja, najprirodnije bi bilo da Teslini zemni ostaci počivaju na 'najsvetijem mjestu srpskog naroda' - hramu posvećenom svetom Savi, gdje je i spomenik Karađorđu, utemeljitelju srpske dinastije Karađorđević. 'Ništa prirodnije ni logičnije, nego da na tom najljepšem mjestu grada i pored velike svetinje počivaju tri velika imena srpske povijesti, kulture i znanosti', rekao je partijarh srpski Irinej. Uz sve polemike i prijepore koji su se uskovitlali u javnosti - od SPC, političara do Teslinih živućih srodnika i skupina na društvenim mrežama - rješenje nije na vidiku.
Prije 71 godinu umro je čovjek koji je 'izumio' 21. stoljeće
Na poruke udruga i 'ad hoc' skupina na facebooku, koje traže da urna ostane u Muzeju Nikole Tesle, gdje se nalazi više od pola stoljeća, SPC inzistira da posmrtnim ostacima nije mjesto u muzejima. Argumenti onih koji Tesline zemne ostatke čuvaju nepunih šest desetljeća su da je urna 'kulturno dobro', te kao takva ne potpada pod uobičajena pravila ukopa, već treba biti pod posebnom skrbi i zaštitom, a za svoja stajališta da tako treba i ostati, kako tvrde, imaju i potporu i želju Teslinih nasljednika.
Ravnatelj Muzeja Nikole Tesle Vladimir Jelenković kaže da Tesla na neki način pripada čitavom svijetu, da je kosmopolit i da se u suštini nikad nije izjašnjavao kao čovjek religije i vjere, ali naglašava kako je 'nedvojbeno da je Tesla bio srpskog podrijetla iz pravoslavne obitelji'. Jelenković je za agenciju Beta kazao i da urna 'nije muzejski eksponat, nego kulturno dobro i spomenik koji ne treba izmještati'. Upravni odbor Muzeja Nikole Tesle sazvao je za utorak 4. ožujka hitnu sjednicu zbog inicijative da se urna sa Teslinim pepelom izmjesti u Hram svetog Save. Uprava Muzeja već je ranije priopćila da posmrtni ostaci koji su proglašeni za kulturno dobro ne mogu biti pokopani na groblju ili biti izloženi na drugom mjestu izvan ustanove u kojoj su pod zaštitom.
Izmještanju urne oštro se protivi jedan od nasljednika, praunuk Tesline sestre, koji je, kaže, posvetio tri desetljeća promoviranju ideja slavnog pretka, zbog čega inzistira da ga se o svim koracima osobno konzultira i zatraži njegova suglasnost. 'S obzirom na to da se ja, kao potomak Nikole Tesle, cijeli život osobno zalažem i borim za održanje lika i dodjelu počasti i priznanja ovom velikom čovjeku, prinuđen sam inzistirati da me konzultirate o odluci... Ukoliko se planira bilo kakvo premještanje njegovih posmrtnih ostataka, moja dužnost je da sudjelujem u donošenju odluke i budem nazočan takvom događaju', istaknuo je u pismu iz Teslina memorijalnog društva (The Tesla Memorial Society) u New Yorku Wilhiam H. Terbo (Trbojević), čije pismo je u cjelosti objavio B92. Terbo je i ranije više puta inzistirao da urna treba ostati u Muzeju.
Znanstvenici još nisu shvatili Teslinu stvaralačku intuiciju
Jedan od paradoksa u cijeloj priči jest da je Nikola Tesla za života boravio u Srbiji samo jednom, a i tad samo 31 sat, od 1. do 3. lipnja 1892. godine, kad mu je audijenciju priredio kralj Aleksandar Obrenović i odlikovao ga ordenom svetog Save. Tela je tom prigodom održao nebrojeno puta citiran govor studentima i profesorima tadašnje beogradske Velike škole, današnjeg Sveučilišta u Beogradu. 'Ja sam, kao što vidite i čujete, ostao Srbin i preko mora, gdje se ispitivanjima bavim. To isto treba da budete i vi i da svojim znanjem i radom podižete slavu srpstva u svijetu', citirani je izvadak je Teslina govora u Beogradu 1892. godine.
Drugi i posljednji Teslin 'dolazak' u Beograd bio je 1957. godine, kad je u muzej koji nosi njegovo ime, dopremljena urna s Teslinim pepelom, po želji člana Tesline šire obitelji, dr Milice Trbojević, kao pravnog sljednika. Srpska pravoslavna crkva inzistira da 'muzej nije groblje' i da Tesla treba počivati tamo gdje počivaju posmrtni ostaci svetog Save i Karađorđa, na platou Hrama svetog Save, najveće pravoslavne crkve na Balkanu.
Vladika bački Irinej za RTS to objašnjava tvrdnjom kako 'svako ljudsko biće zaslužuje pogreb dostojan čovjeka'. 'Ne može on (Tesla) biti muzejski eksponat, jedan jedini u čitavom čovječanstvu. On je bio pravoslavni kršćanin, sin svećenika. Sam je izjavio da je njegova vjera ista kao i vjera njegova oca. Nije tražio da bude spaljen, još manje je tražio da bude izložen u muzeju', tvdi vladika Irinej, čije stajalište podupire i dio akademske javnosti, inzistirajući da 'potomak loze svećenika, od kojih su dvojica bila vladike, mora ima dostojno mjesto pokopa'.
Ovo niste znali o Nikoli Tesli!
Akademik Matija Bećković čak tvrdi da je nad posmrtnim ostacima Tesle počinjeno 'nečuveno barbarstvo'. 'Koliko je meni poznato, on je prvi poslije svetog Save koji je, pošto je pokopan, iskopan iz groba i spaljen', kaže Bećković. U polemiku se uključila i skupna koje se na internetu nazvala 'Ostavite Teslu na miru', a za tri dana okupila je više od 25.000 pristaša koji građanskom inicijativom žele spriječiti da urna jednog od najvećih svjetskih znanstvenika 'posluži kao ukras vjerskom objektu'. Ova skupina najvljuje i zahtjev da se pravno preispita odluku o premještanju urne s Teslinim pepelom.
'Meni je problematično da se uznemiravaju zemni ostaci jednog genija koji se nalaze tamo gdje je on htio biti', kaže spisatelj Goran Skrobonja, jedan od potpisnika peticije da urna ostane u Muzeju, naglašavajući da je to 'kulturološki i politički skandal prve vrste'.
U polemiku i obranu Nikole Tesle uključio se i pokret 'Spasimo znanost', priopćenjem kojim se protivi najavljenom premještanju Tesline urne, naglašavajući kako je dogovor o tome postignut u tijeku predizborne političke kampanje, uz ocjenu da se ime velikog znanstvenika zloporabi u dnevnopolitičke svrhe. Ovaj pokret drži da je potpisivanje sporazuma između SPC, Privremenog vijeća Beograda i vlade Srbije pravno i etički problematično.
Pokret 'Spasimo znanost', koji okuplja znanstvenike sa više fakulteta i instituta, uključujući i Institut za fiziku, pozvao je javnost Srbije da ne dozvoli premještanje urne Nikole Tesle. Pojedini beogradski elektronički mediji i portali anketama su nastojali pridonijeti rješavanju spora, a među ponuđenim odgovorima su: urna treba ostati u Muzeju, treba je pokopati ispred hrama svetog Save, u Smiljanu (Teslnu rodnom mjestu) ili na drugom mjestu po kršćanskim običajima... Većina odgovora je da - urna treba ostati u Muzeju.
Stručnjaci: Hrvatska nema promišljen odnos prema Tesli
Kako god, činjenica je da nitko ne zna kakva bi bila Teslina volja, jer iza ovog svjetskog genija nije ostala oporuka niti posljednja želja i zavještanje, a to se ne usudi ocijeniti niti jedan od najboljih poznavalaca Teslina lika, Vladimir Pištalo, autor romana 'Tesla, portret među maskama'. Pištalo pravi usporedbu podsjećajući da su u neolitu ljudi pokopavali svoje mrtve ispod kreveta ili pored ognjišta.
'Tesli je bilo potpuno prirodno, na neki način, da bude pokopan u svom laboratoriju koji je on, mislim, smatrao sakralnim prostorom', kazao je Pištalo za RTS ocjenjujući kako je inicijativa o premještaju urne vezana s inicijativom da se Nikola Tesla proglasi za sveca. 'On je bio jako spiritualan čovjek, ali na jedan veoma nekonvencionalan način. Ako bi ova inicijativa zaista bila nešto ozbiljno, onda bi to bila pobjeda suštine nad formom', zaključuje Pištalo.
I dok traju prijepori u srbijanskim medijima i na različitim razinama kulturne i akademske javnosti, premještanje urne s pepelom jedinog čovjeka s ovih prostora koji ima svoju jedinicu mjere u međunarodnom mjernom sustavu, najavljuje se za 10. lipnja ove godine, na svjetski Dan znanosti, utemeljen po danu Teslina rođenja 1856. godine u selu Smiljan, u Lici. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
