'Crni petak' na talijanskim tržištima, tijekom kojega su prinosi na talijanske 10-godišnje državne obveznice narasli na 5,28 posto - što je 2,45 postotna boda više od prinosa na za EU referentne njemačke - te susljedna rasprodaja, koja je srušila indeks milanske burze za 3,5 a dionicu Unicredita, vlasnika Zagrebačke banke, za čak 7,9 % - nagnao je predsjednika Europskoga vijeća Hermana van Rompuya da u ponedjeljak na hitnome sastanku u Bruxellesu okupi predsjednika Europske središnje banke (ECB) Jeana-Claudea Tricheta, predsjednika Eurozone luksemburškoga premijera i ministra novčarstva Jeana-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije Josea Manuela Duraa Barrosa i europskoga povjerenika za gospodarske i monetarne poslove Ollija Rehna.
Pročitajte i ovo
Iako je Van Rompuyev glasnogovornik Dirk De Backer ustvrdio da nije riječ o kriznome sastanku nego tek o 'usklađivanju stavova' pred sastanak ministara gospodarstva i novčarstva Euroskupine koji je započeo u ponedjeljak poslije podne, već je kriza u Grčkoj - nakon koje su se špekulanti usmjerili na Portugal - bila dovoljna da ozbiljno ugrozi Eurozonu. A Italija je treće najveće gospodarstvo u Eurozoni, s razmjerno drugim najvećim državnim dugom nakon grčkoga, koji doseže 120 posto bruto domaćeg proizvoda.
Dok za izvlačenje iz gliba Grčke i Portugala - pa i Španjolske, koja ipak još nije toliko posrnula - u 750 milijarda eura teškome Europskome fondu za novčarsku postojanost (EFSF) ima dovoljno novca, Italija je za taj fond prevelika. Prema ECB-ovu izvoru, EFSF bi, da se u njega smjesti i Italija, trebalo udvostručiti, na 1500 milijarda eura.
Njemačka savezna kancelarka Angel Merkekl telefonski je u ponedjeljak razgovarala s talijanskim premijerom Silviom Berlusconijem, čiji je navodni pokušaj potkopavanja plana štednje ministra novčarstva Giulia Tremontija bio povod špekulantima da napadnu talijanska tržišta. Zatražila je od njega da jasno pokaže da provodi na štednju usmjerene preobrazbe proračuna, kako bi povratio povjerenje ulagača.
U međuremenu se države članice Eurozone nisu još dogovorile kako dalje s Grčkom, koju dosadašnje polovične mjere nisu postavile na noge. Ministri Euroskupine dobili su u ponedjeljak na stol mogućnost otkupa dospjelih grčkih državnih obveznica, francuski prijedlog da privatni novčari zamijene 70 % grčkoga duga za 30-godišnje obveznice, zahtjev Njemačke, Nizozemske, Austrije i Finske da banke, osiguravajuća društva i drugi privatni vlasnici državnih obveznica dragovoljno snose "najveći dio" 110 milijarda eura teškoga drugoga dijela spašavanja Grčke, nakon 2013. godine, koji tek treba razraditi (u pregovorima s bankama oko toga nema napretka), te prijedlog Berlina da se grčke obveznice zamijene novima sedmogodišnjima, kao i da države članice otkupe i otpišu grčki dug.
Najozbiljnijima se čine upravo posljednja dva prijedloga, čija se kombinacija navodno već tehnički razrađuje, pa bi se za kraj srpnja sazvao poseban sastanak Euroskupine na kojemu bi se prijedlog formalno usvojilo.
Na sastanku koji je završio pred ponoć ministri Euroskupine tek su se načelno dogovorili da će zemljama koje koriste novac iz EFSF-a "uskoro" produljiti rok otplate i smanjiti kamate. Juncker je pazio da na završnoj konferenciji za novinare ni jednom rječju ne spomene Italiju, pa ni odgovarajući na izravna novinarska pitanja. Namjera je, očito, ostaviti dojam da je stanje u Italiji pod nadzorom.
Na sastaknu Vijeća EU za gospodarstvo i novčarstvo (ECOFIN) u utorak ministrima Euroskupine pridružit će se kolege iz ostalih država članica EU. Očekuje se da će se dogovoriti kakvu komunikacijsku strategiju primijeniti glede spašavanja banka koje ne prođu na tzv. testu otpornosti, objava čijega se ishoda očekuje u petak. (Agencija VLM)
-
veliko slavlje!Starija kći Rakitićevih izrasla je u pravu ljepoticu, ponosni roditelji nisu skrivali emocije!
-
JUNAKOvaj dječak je medicinsko čudo! Prije dva mjeseca borio se za život, a sada je poslao važnu poruku
-
Potpisao, ali ne zadugoBez poraza ispali sa Svjetskog nogometnog prvenstva, ne žele mijenjati izbornika
