Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Tvrdnje da cijela Savudrijska vala pripada Sloveniji i da joj zbog toga pripada izlaz na otvoreno more pogrešne su, tvrdi nekadašnji slovenski ustavni sudac Matevž Krivic.


Krivic je poznat po dugogodišnjem zauzimanju za pitanje 'izbrisanih neslovenaca' koji su nakon slovenskog osamostaljenja ostali bez slovenskog državljanstva i prava na domicil. Krivic se u žestokoj polemici koja se zadnjih tjedana vodi na stranicama ljubljanskog 'Dela' o tome je li nacrt arbitražnog sporazuma za Sloveniju dobar ili ne, postavio na stranu predsjednika vlade Boruta Pahora te bivšeg i sadašnjeg predsjednika države Milana Kučana i Danila Tuerka koji podržavaju sporazum, a protiv bivšeg premijera Janeza Janše i radikala iz stranaka desnog centra koji tvrde da je sporazum 'izdaja' nacionalnih interesa. Prema tumačenju Pahorovih oponenata, sporazum ne jamči teriotorijalni izlaz Slovenije na otvoreno more ni mogućnost proglašavanja suverenog koridora do otvorenog mora i morskih zona.

>> Rudolf: Zar arbitraža misli vući koridor do Crne Gore?

'Slovenija do 1991. godine nije bila ni subjekt međunarodnog prava'

'Laike, ali na žalost i brojne slovenske pravnike, treba upozoriti na nestručnost i populističku intonaciju dviju teza: da je Piranski zaljev oduvijek u cjelini pripadao Sloveniji i da je Slovenija preko voda u zaljevu imala doticaj s otvorenim morem', tvrdi Krivic. On smatra da je sklapanje ugovora o arbitraži u sadašnjim okolnostima jedina realistična mogućnost za Sloveniju da ostvari približno ono što je željela. 'Nije istina da je Sloveniji oduvijek pripadao Piranski zaljev i da je zato oduvijek imala kontakt s otvorenim morem. Taj kontakt imale su države u koje je taj zaljev spadao kao cjelina, a to su bile Mletačka Republika, Austrija, Italija i SFRJ, a nikako Slovenija, koja sve do 1991. nije bila subjekt međunarodnog prava', navodi u svom prilogu u 'Delu' Krivic. On upozorava i na 'diletantske pokušaje' u kojima su kako tvrdi slovenski političari hrvatskoj strani 'nudili' da Sloveniji iznajmi ili dade teritorij u okviru 'povijesnih granica' piranske općine, kako bi se osnažila teza populističkih političara da Sloveniji pripada teritorijalni izlaz na otvoreno more po međunarodnom pravu.

Slovenija doduše ima nadu da će utvrđivanje 'stanja na dan 25.6.1991. godine' u Savudrijskoj vali putem međunarodnih arbitara ići u njenu korist i to može biti 'jak argument u uvažavanju njenih interesa', ali do toga ne može doći preko teritorijalnih pretenzija kakve je traženjem 'povijesnih granica' Piranske općine postavio nekadašnji predsjednik slovenskog parlamenta France Bučar. To se može ostvariti 'na neki drugi odgovarajući način', tvrdi Krivic. 'Blokiranje hrvatskih pristupnih pregovora pokazalo se velikom pogreškom, a arbitražni sporazum, odnosno njegov sadašnjiu nacrt, najbolje je što je Slovenija mogla dobiti nakon grešaka koje je sama počinila u prošlosti', tvrdi Krivic, postavljajući se na stranu Pahora i stručnjaka za međunarodno pravo sklonih vladinim tumačenjima u njihovu sporu s oporbom.

'Međunarodni sporovi ne rješavaju se domoljubnom retorikom'

'Na žalost, međunarodni sporovi ne mogu se rješavati domoljubnom retorikom, a hrvatske pozicije u graničnom sporu mogle bi zapravo dobiti i međunarodno potporu ako propadnu sadašnja nastojanja da se rješenje postigne arbitražom i ako za propast bude okrivljena slovenska strana', navodi Krivic. Suprotstavljajući se onima koji tvrde da arbitražni sporazum treba dati na odlučivanje biračima na referendumu i da će to pojačati pritisak na Hrvatsku, Krivic je ustvrdio kako je Pahor prihvaćanjem arbitraže povukao odličan potez u odnosima s Hrvatskom. Dok je trajala blokada hrvatskih pristupnih pregovora, tome su se protivile sve ostale članice Europske unije osim Slovenije, a sada bi Slovenija mogla imati više simpatija za novu blokadu ako bi se Pahorova nastojanja da osigura potporu za arbitražu na hrvatskoj strani pokazala neuspješnima, upozorava nekadašnji član slovenskog ustavnog suda Matevž Krivic. (Hina)