SAD vodi u prodaji oružja

Od ukupnog prometa oružjem u 2006. godini, čija je vrijednost procijenjena na 28.8 milijardi dolara, na SAD otpada 10.3 milijarde, Rusiju 8.1 milijardu, a Veliku Britaniju 3.1 milijardu dolara. 

tri vijesti o kojima se priča Službe na terenu VIDEO Ozbiljan incident na londonskom aerodromu: Heathrow preplavile hitne službe, ima ozlijeđenih Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari

Njemačka je na četvrtom mjestu sa šest posto udjela u globalnoj prodaji oružja, a Kina peta s tri posto.

Na popisu kupaca oružja, prvi je Pakistan s nabavkama vrijednim 5.1 milijardu dolara, slijedi Indija s 3.5 milijardi, Saudijska Arabija s 3.2 milijardi, Venezuela 3.1 milijardu, Alžir s 2.1 milijardu, Izrael s 2.1 milijardu i Brazil s 1.1 milijardu dolara.

Na globalnom tržištu oružja vlada velika konkurencija, a države proizvođači prodajom oružja zemljama u razvoju nastoje ne samo ostvariti dobit već i proširiti svoj politički utjecaj. Vrijednost ukupnog prometa oružjem u 2006. pala je u odnosu na 2005. godinu, kada je iznosila 31.8 milijardi dolara, što se povezuje s rastom cijene nafte, koji je mnoge zemlje u razvoju primorao da se odluče za dogradnju postojećih oružanih sustava umjesto nabavke novih, ocjenjuje se u studiji.

Kombinirana vrijednost svjetskih prodaja oružja zemljama u razvoju i razvijenim državama iznosila je u 2006. 40.3 milijarde dolara, što je pad od 13 posto u odnosu na 2005.

Studija 'Transferi konvencionalnog oružja u zemlje u razvoju', koje je pripremila nestranačka Kongresna istraživačka služba, odjel Kongresne knjižnice, pokazuje povezanost prodaja oružja s globalnom politikom.

Primjerice, Rusija, koja je zadnjih godina glavni opskrbljivač oružja za Iran, uključujući i prodaju 700 milijuna dolara vrijednih sustava protuzračne obrane 2005., nije sklopila ni jedan veći ugovor o prodaji oružja Iranu tijekom 2006., zbog napetosti oko iranskog nuklearnog programa i uvođenja sankcija Vijeća sigurnosti UN Teheranu.

Istodobno, Moskva nastavlja s velikim isporukama oružja naftom bogatoj Venezueli i režimu antiameričkog predsjednika Huga Chaveza, na zabrinutost Washingtona.

Među ugovorima Rusije i Venezuele u 2006. je i onaj o nabavci dvije eksadrile, s 24 lovca bombardera Suhoj-30, vrijedna preko milijardu dolara i nabavci transportnih helikoptera vrijednih 700 milijuna dolara.

U studiji se također ističe da je SAD sklopio ugovore o prodaju oružja sa zemljama čije je stanje demokracije i ljudskih prava predmet službenih kritika Washingtona.