'SAD gradi baze jer sprema napad na Rusiju'

Baza u Rumunjskoj trebala bi biti u 'pogonu' već 2010., a u Bugarskoj vjerojatno ne prije 2011. ili čak 2012. Očekuje se kako će u te dvije baze biti stacionirano više od 4.000 vojnika - 1.600 u Rumunjskoj i 2.500 u Bugarskoj. Vlasti i jedne i druge zemlje očekuju kako će Amerikanci tamo boraviti duže vrijeme. Američki potpredsjednik Joe Biden nedavno je posjetio nekoliko zemalja istočne Europe, uključujući i Rumunjsku, i izjavio da europske države podupiru novu konfiguraciju američkog proturaketnog štita. Još uvijek nije isključeno da će se 'dijelovi' tog američkog obrambenog štita pojaviti u istočnoj Europi, piše Pravda.

Pročitajte i ovo Oštećena bolnica Rusija izvela novi napad: U gradu Černihivu poginulo najmanje 13 ljudi napadnuta hrvatska filmska ekipa Hrvatska je poslala prosvjednu notu zbog napada na Hrvate u Srbiji

Američke vlasti pak kažu da je odluka o gradnji baza u Bugarskoj i Rumunjskoj donijeta još 2004. za vrijeme Busheve administracije. Pentagon je tada iznio prijedlog da se di od čak 55.000 vojnika u Njemačkoj preseli u zemlje istočne Europe, uključujući i Bugarsku i Rumunjsku. Ruski vojni analitičar Aleksander Kramčikin, zamjenik direktora na Institutu za političke i vojne analize u Moskvi kazao je SAD planove o izgradnji baza u Rumunjskoj i Bugarskoj iznio već prije 10-ak godina. 'Da, Amerikanci trebaju više baza za svoje akcije na Bliskom Istoku. Imaju baze u Bahrainu, Kataru i Saudijskoj Arabiji, no to nije dovoljno da zadovolji potrebe Washingtona. Pentagon treba nove baze u istočnoj Europi da ojača svoju poziciju na Bliskom Istoku', smatra Kramčikin.

No, drugi vojni stručnjak, Konstantin Sivkov, potpredsjednik Ruske akademije za geopolitičke probleme, kaže kako će te nove baze u biti poslužiti kao prijetnja ruskim interesima. 'Broj američkih vojnika u tim bazama u početku neće biti velik, no tko nam jamči kako se u budućnosti neće udvostručiti, utrostručiti ili čar učetverostručiti? Nadalje, prisutnost NATO baza na Crnom moru samo je dodatak američkim bazama na Baltiku. A rezultat će biti da će Rusija biti u klopci', smatra Sivkov te dodaje: 'Zašto SAD-u trebaju te dvije baze? Da se bori protiv terorizma? Pa ima skoro 4.000 kilometara između Rumunjske i Bliskog Istoka. To je prevelika udaljenost da tamo pojačaju svoja uporišta u Iraku i Afganistanu. Ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da su se Amerikanci počeli povlačiti iz Iraka. Prema tome, ne treba im jačanje infrastrukture. A da ne kažem da su im postojeće baze na Bliskom Istoku sasvim dovoljne', kazao je Sivkov.

'Želio bih skrenuti pozornost i na činjenicu da su na američkoj vojnoj akademiji West Point nedavno pokrenuli opsežne programe za učenje ruske kulture i jezika. A ne zaboravimo da su tri godine prije napada na Irak počeli učiti arapski i iračku kulturu. Washington je također zainteresiran za izvore energije u Kaspijskom moru. Te baze u Bugarskoj i Rumunjskoj će poslužiti da se osigura transport plina i nafte iz tog područja', zaključio je Sivkov.