IMALA TEK 23 GODINE Studentica dala zamrznuti mozak i čeka digitalnu repliku

Kim Souzi, studentica medicine u američkoj saveznoj državi Arizona, koju je posebno zanimala neuroznanost, dala je zamrznuti samo svoj mozak, unatoč tome što nije poznato koji će dijelovi njezine ličnosti preživjeti i hoće li se uopće ičega sjećati, u nekom trenutku kada znanost napreduje toliko da se njezin mozak ponovno aktivira, piše New York Times.

Pročitajte i ovo Kortizol je kriv za sve Stres utječe na poteškoće s pamćenjem i smanjuje moždani volumen Svjetski dan moždanog udara Prvi uzrok invalidnosti i drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj: Bolest koja se može spriječiti ako se prepoznaju simptomi

Ona je koristila mogućnost krionike, odnosno čuvanja tijela preminulih osoba na ekstremno niskim temperaturama u nadi da će oživljavanje biti moguće u budućnosti, kada medicinska tehnologija bude dovoljno napredna da izliječi sve bolesti i popravi oštećenja koja su dovela do smrti, te zaustavi i obrne proces starenja. Kim je odlučila zamrznuti samo mozak.

Kim je međutim smatrala kako, ukoliko postoji i najmanja šansa da se u nekom trenutku u budućnosti oživi njezin mozak, eksperimentu će dati priliku. Budući da je zamrznula samo mozak, svijetu će se vratiti kroz ili umjetno tijelo, ili kompjuterski simuliranu stvarnost, a možda i oboje, pri čemu bi mogla iskusiti osjećaje kroz silikonski čip.

Zamrznuli dvogodišnjakinju: U takvom stanju će ostati do pronalaska lijeka

Naime, neuroznanstvenici počinju mapirati veze između pojedinih neurona za koje se vjeruje da kodiraju mnoge aspekte pamćenja i identiteta. Za sada je istraživanje ograničeno na dijelove mozga životinja. Pitanje je sad što je prvi korak kako bi se stvorila simulacija individualnog uma, dok se čuva uzorak veza u cijelom mozgu nakon smrti.

Digitalna replika uma

'Vjerujem da ćemo za oko 40 godina imati metodu stvaranja digitalne replike uma pojedine osobe. To je logični slijed našeg rada', rekao je Winfried Denk, ravnatelj Odjela za neurobiologiju na Institutu Max Planck u Njemačkoj. Ne slažu se svi sa ovim, naročito ne u spomenutom vremenskom okviru.

Dok je studirala, Kim je radila kao asistentica istraživačica profesora kognitivne psihologije te je odradila stažiranje na odsjeku za neuroistraživanje na Sveučilištu Kolorado. 2011. je iskusila napadaje, otežano je govorila, a u pojedinim trenucima nije osjećala ruku te je stoga potražila liječniku pomoć. Prvi testovi ukazivali su na to da ima dobroćudan tumor. No, nakon što je odstranjen, ustanovljeno je da ima glioblastom, najagresivniji tumor mozga.

U proljeće 2011. Kim je pročitala članak u krioničkom časopisu o tome da ukoliko je mozak valjano čuvan, nije problem koliko dugo je zamrznut. To ju je veoma zaintrigiralo i odlučila je da bi svoj mozak rado dala zamrznuti.

Kim i njezin dečko Josh Schisler krioniku si nisu mogli priuštiti, pa su stoga prije njezine smrti počeli prikupljati online donacije, a Kim je vodila i video blogove o svom stanju. 'Ne želim da mislite kako imam nekakvu ideju o tome kakva će biti budućnost', napisala je Kim u jednoj poruci.

Istraživanja sačuvanja mozga tek su počela kada se Kim odlučila na taj korak 2013. godine kada je preminula, a sada daje neke rezultate. Tehnika mapiranja uključuje skeniranje mozgova u nevjerojatno tanke listove elektronskim mikroskopom. Skenovi otkrivaju trodimenzionalnu mapu veza između svakog neurona u tkivu, anatomiju mozga. Budući da je zahtjevna i skupa, ova tehnika do sada je provedena samo na dijelovima mozga pojedinih životinja i još je dug put pred njom prije nego da rezultate za cjelokupan ljudski mozak.

'Moramo priznati da je još mnogo rupa na kojima moramo raditi. Mozak ima još mnogo tajni', zaključio je Stephen J. Smith, neuroznanstvenik na institutu za istraživanje mozga u Seattleu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook