U Bruxellesu se održava ključan samit Europske unije na kojem bi se trebalo razgovarati o ruskoj zamrznutoj imovini. Neki ovaj samit nazivaju povijesnim, dok je istovremeno Europska unija podijeljena u dva tabora. Jedna strana smatra da je neophodno financirati Kijev zamrznutim ruskim sredstvima, dok drugi to žele učiniti kroz zajmove.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u srijedu ukrajinske saveznike da osiguraju potporu za Kijev i pokažu Rusiji da je rat "besmislen".
"Ishod ovih sastanaka – ishod za Europu – mora biti takav da Rusija osjeti da će njezina želja za nastavkom borbe sljedeće godine biti besmislena jer će Ukrajina imati podršku“, rekao je Zelenski u svom sinoćnjem obraćanju.
Pozvao je ukrajinske partnere da donesu odluku o korištenju gotovo 250 milijardi dolara zamrznute ruske državne imovine u Europskoj uniji, od kojih se većina nalazi u belgijskom Euroclearu, za podršku zajmu Ukrajini.
Vlade EU-a složile su se prošli tjedan da sredstva ostanu zamrznuta do daljnjega, umjesto da se svakih šest mjeseci glasa o produljenju takvog statusa.
Pravni rizik
Neki europski čelnici usprotivili su se planu jer strahuju da bi za njih mogao predstavljati pravni rizik.
Diplomati pokušavaju u posljednji tren postići kompromis kako bi spasili dogovor o slanju ključne financijske pomoći Ukrajini.
Europske vlade duboko su podijeljene, a dogovor je neizvjesan.
Rasprava o financiranju Ukrajine ponovno je otvorila stare sukobe između sjevera i juga oko zajedničkog zaduživanja, slične onima koji su ranije potresali EU tijekom dužničke krize, piše Politico.
Spor se vodi između država koje žele osigurati kredit Ukrajini na temelju zamrznute ruske imovine, i onih koje se protive tom modelu te guraju model zajedničkog zaduživanja EU-a. Riječ je o sredstvima ruske središnje banke koja su zamrznuta u Belgiji, uglavnom preko Eurocleara.
Njemačka, skandinavske članice i istočnoeuropske zemlje tvrde da nema alternative korištenju tih sredstava. No Belgija i Italija sve čvršće odbacuju takvu opciju i zalažu se za 'Plan B': financiranje Kijeva putem europskog zajedničkog duga osiguranog proračunom EU-a. Protiv korištenja zamrznute imovine su i Bugarska, Malta, Mađarska te Slovačka.
Rascjep je postao tim očitiji kada je talijanska premijerka Giorgia Meloni najavila da će zahtijevati odgovore o mogućim rizicima korištenja ruske imovine, dok je njemački kancelar Friedrich Merz ponovio da je takav plan ključan 'kako bi se rat što prije završio'.
Nazire se moguće rješenje. Ursula von der Leyen u Strasbourgu je u srijedu oprezno otvorila temu zajedničkog zaduživanja. "Predložila sam dvije opcije za predstojeće Europsko vijeće - jednu koja se temelji na imovini i jednu na zaduživanju. Morat ćemo odlučiti kojim ćemo putem krenuti", rekla je.
Mogući kompromis
Ključ tog pristupa, prema riječima četvorice europskih diplomata, bio bi mehanizam koji bi isključio Mađarsku i Slovačku - koje se protive daljnjoj pomoći Ukrajini - iz dogovora o financiranju. Time bi se dogovor formalno postigao među svih 27 članica, ali bi sredstva osigurale samo preostalih 25 država.
Takva bi shema Ukrajini dala prijeko potrebnu financijsku potporu, s obzirom na to da bi državna blagajna mogla ostati bez novca već početkom travnja.
Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da ruska imovina više nije tema i da se pregovori sada vode isključivo o zajedničkom zaduživanju. No nekoliko diplomata odmah ga je demantiralo, uz napomenu da je model koji koristi zamrznutu rusku imovinu i dalje 'jedina stvarna opcija'.
Zajedničko europsko zaduživanje godinama je bilo neprihvatljivo za bogatije države na sjeveru, koje odbijaju jamčiti za dug visoko zaduženih članica na jugu.
Belgijski premijer Bart De Wever na samitu će zagovarati da se ozbiljno razmotri model zajedničkog duga, u nadi da će drugi čelnici stati uz njega. Njegovi pristaše ističu da je taj model jeftiniji i jasniji, kaže diplomat EU-a.
Čeka se Orban
Kritičari upozoravaju da će takav pristup ipak zahtijevati političku suglasnost mađarskog premijera Viktora Orbana, koji kontinuirano prijeti blokadom daljnje pomoći Ukrajini. Kombinacija zajedničkog zaduživanja i izuzeća za Mađarsku i Slovačku mogla bi postati kompromis koji bi Komisija trebala izraditi kako bi pomogla Ukrajini, istovremeno dopuštajući Orbanu da 'sačuva obraz'.
Na X-u je u srijedu popodne poručio: "Komisija sada gura zajedničke kredite, ali nećemo dopustiti da naše obitelji plaćaju ukrajinski rat". Dodao je i da "ruska imovina u četvrtak neće biti na stolu", dok visoki dužnosnici tvrde drugačije.
U srijedu je u Moskvi predsjednik Vladimir Putin izjavio da će Rusija silom zauzeti još teritorija u Ukrajini ako se Kijev i europski političari, koje je nazvao "praščićima", ne angažiraju oko američkih prijedloga za mirovno rješenje. Govoreći na godišnjem sastanku u Ministarstvu obrane, ruski predsjednik okrivio je bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena za "svjesno" započinjanje rata u Ukrajini i rekao da su "europski praščići" odmah podržali Amerikance.
Zamrznuta ruska imovina
Zamrznuta ruska imovina odnosi se na financijska sredstva ili drugu imovinu kojoj vlasnik ne može pristupiti niti je koristiti za bilo kakve transakcije ili prijenose, zbog ograničenja koja su nametnule države ili međunarodni blokovi poput Europske unije.
U slučaju Rusije, zamrznuta je i njezina suverena imovina, uključujući gotovinu, obveznice i druge vrijednosne papire koji se drže u inozemstvu, kao i privatna imovina, poput jahti i nekretnina u vlasništvu sankcioniranih ruskih milijardera.
Ruska imovina zamrznuta je kao posljedica zapadnih sankcija uvedenih nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. Cilj tog poteza bio je financijski ograničiti Rusiju i onemogućiti joj korištenje tog novca za financiranje rata.
Od ukupno oko 300 milijardi eura zamrznute ruske imovine, približno 210 milijardi nalazi se u jurisdikciji država članica Europske unije.
Preostala sredstva smještena su u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švicarskoj, Kanadi i Japanu.
Najveći dio, oko 180 milijardi eura, nalazi se u instituciji pod nazivom Euroclear sa sjedištem u Belgiji.
