Putin je poslije potpisivanja izjavio da je sada sporazum postignut sa ‘svim europskim partnerima koji su nužni da projekt gradnje Južnog toka bude završen’. Prije Slovenije projektu su se pridružile Bugarska, Srbija, Mađarska i Grčka. Novim plinovodom Rusija želi izbjeći ovisnost o ukrajinskoj trasi transporta tog energenta prema zemljama Europske unije. Plinovod bi trebao bi postati operativan 2015. godine, a investicija će po nekim procjenama zahtijevati 10 do 20 milijardi eura.
Pojedinosti oko slovenskog dijela plinovoda koji bi se nalazio u zajedničkom vlasništvu ruskog Gazproma i slovenskog Geoplina trebale bi biti usuglašene iduće godine nakon što se napravi studija o izvedivosti projekta, a čemu će ovisiti hoće li se slovenska trasa budućeg plinovoda ukupnog kapaciteta 23 milijarde kubnih metara plina godišnje povezivati s austrijskom ili talijanskom infrastrukturom. U svakom slučaju, slovenski dio plinovoda imat će kapacitet 8 milijardi kubnih metara plina.
Zasad je znano da će ‘Južni tok’ prolaziti preko dna Crnog mora do Bugarske, odakle će jedan njegov krak voditi preko Srbije i Mađarske, do skladišta u Austriji, dok bi drugi trebalo da ići preko Grčke, pa ispod Jonskog mora, do Italije. Prema pisanju hrvatskih medija, hrvatska premijerka Jadranka Kosor će tijekom predstojećeg službenog posjeta Moskvi, koji se očekuje u prvom dijelu sljedeće godine, s ruskim kolegom Vladimirom Putinom pregovarati o hrvatskom uključenju u projekt ‘Južnog toka’. (Hina)
