Kerčki most, ključna logistička linija za rusku vojsku, znatno je oštećen zbog ukrajinskih bombardiranja, a strepnja Rusije nad njegovim stanjem glavni je poticaj razgovora i sastanaka o izgradnji još jedne transportne rute, ovoga puta podvodne.
Rusija bi izgradnjom podvodnog tunela osigurala sigurniju transportnu rutu do Krima te zadržala kontrolu nad anektiranim poluotokom. No za Kinu, koja nikada nije službeno prepoznala rusku aneksiju Krima i čije bi tvrtke zasigurno bile zahvaćene ekonomskim sankcijama koje su SAD i EU nametnuli Rusiji, sudjelovanje u ovom projektu bio bi izvjestan politički i financijski rizik.
Pročitajte i ovo
Iz minute u minutu
FOTO Ponovno preokret na Bliskom istoku: Hamas ipak odlučio osloboditi dodani broj zatočenih civila
Ipak, vrlo je vjerojatno da će Kina inzistirati na barem djelomičnom vlasništvu tunela, čime bi proširila svoj inventar svjetske lučne i transportne infrastrukture. Također je izvjesno, smatraju stručnjaci, da će Kina nastojati dio iznosa naplatiti iz ruske nafte i plina.
E-mailovi koje je presrela Ukrajinska sigurnosna služba otkrivaju da pregovori o tome projektu traju već neko vrijeme, prenosi Washington Post, kojem su ukrajinski dužnosnici predali navedene mailove u nadi da će se razotkriti vijest o planiranome podvodnome tunelu.
Pročitajte i ovo
Nuklearno naoružanje
Imaju nuklearno oružje, snimili su i mete pa uputili prijeteću poruku: Posljedice bi mogle biti katastrofalne
Tako u jednome od mailova s početka listopada stoji da je CRCC, Kineska željeznička građevinska korporacija, "spremna osigurati gradnju željezničkih i cestovnih projekata bilo koje složenosti u krimskoj regiji".
Iz CRCC-a, koji je inače državna tvrtka koja je građenjem bitnih infrastrukturnih projekata poput produžetka moskovske podzemne željeznice 2021. uspostavila snažne veze u Rusiji, nisu odgovorili na upit o komentiranju situacije.
Pročitajte i ovo
zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke
Određen je istražni zatvor za troje uhićenih zbog kampova na Murteru
Velika tajna
Za glavnog izvršnog direktora konzorcija imenovan je Vladimir Kaliužni, ruski biznismen. On je također odbio dati izjavu WP-u komentirajući da neće dati izjavu "neprijateljskom mediju" nakon što je negirao da zna išta o projektu podvodnog tunela. No njegov odgovor proturječi dogovorima koji su postignuti e-porukama. On je, naime, u jednoj od poruka ruskom službeniku i Putinovu predstavniku na Krimu Georgiju Muradovu poslao da je CRCC spreman sudjelovati u projektu kao izvršitelj radova.
Pročitajte i ovo
77 kilograma
Policija presrela automobil, bio je pun droge, a vozio ga je - policajac
Registracijski dokumenti novoosnovanog konzorcija pokazuju da imena šest od devet utemeljujućih direktora nisu javno objavljena, a na tajnovitosti izgleda inzistira i kineska strana. Tako u jednom od e-mailova stoji da CRCC namjerava sudjelovati pod uvjetom da im bude zajamčena potpuna tajnost i da ime tvrtke bude zamijenjeno "drugim, nepovezanim legalnim entitetom" na svim ugovorima.
Riječ stručnjaka
Američki stručnjaci iznenađeni su voljnošću CRCC-a da sudjeluje u tome projektu. Smatraju da je rizik od američkih sankcija i sabotaže izvjestan, ali i da će projekt u procesu izgradnje biti laka meta za daljnje ukrajinske napade.
Stručnjaci u velikim međunarodnim transportnim projektima smatraju da je izgradnja tunela ispod Kerčkog tjesnaca tehnički izvediva i da Kina posjeduje potrebna znanja i opremu za provedbu takvog projekta. Ipak, bio bi to veliki podvig, usporediv s tunelom koji spaja Dansku i Njemačku i koji se gradi posljednjih osam godina.
Izgradnja takva tunela morala bi se suočiti s mnogim preprekama, a samo neke od njih su dugo vrijeme izgradnje, izlaganje radnika i opreme opasnosti od bombardiranja te, naravno, visoka cijena izvedbe radova.
Pročitajte i ovo
nije korišten europski novac
Ministarstvo kulture: "Isplata Geodetskom fakultetu išla je iz nacionalnih izvora"
Zaključak je stručnjaka da tunel vjerojatno ne bi bio izgrađen na vrijeme da bude od koristi Rusiji tijekom rata s Ukrajinom, ali da ga Moskva također vjerojatno vidi kao dugoročno ulaganje. Osim toga, prijedlog o izgradnji tunela nije jedini infrastrukturni projekt Rusije tijekom rata. Nedavne satelitske snimke pokazuju da je započela i gradnja novog dijela željezničke pruge uzduž obale Azovskog mora, koja je dio okupirane kopnene rute između Rusije i Krima.