Planovi Kremlja da uspostavi stalnu pomorsku bazu u odcjepljenoj gruzijskoj regiji Abhaziji potaknula je strah da bi Rusija mogla uvući Gruziju u rat, ali i naštetiti planovima Tbilisija za vlastitu luku na Crnom moru.
Stoga se 50 opozicijskih zastupnika nedavno obratilo NATO-u i EU članicama pozivajući ih da osude rusku okupaciju i militarizaciju okupiranih područja Gruzije.
Ranije je čelnik Abhazije, Aslan Bzhania, potvrdio da je potpisan sporazum s Kremljem o stalnoj pomorskoj bazi u crnomorskoj luci Ochamchire.
Abhazija je međunarodno priznata kao dio Gruzije, ali je od 90-tih pod kontrolom ruskih i separatističkih snaga.
Gruzijsko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je ruski plan kao "grubo kršenje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Gruzije", iako su vlasti u Tbilisiju umanjile važnost stalne pomorske baze, opisujući je kao neposrednu prijetnju.
"Čak i ako počnu graditi bazu u Ochamchireu, trebat će im najmanje tri godine", rekao je za BBC Nikoloz Samkharadze, šef gruzijskog Odbora za vanjske poslove.
"Koncentrirani smo na neposredne prijetnje, a ne na prijetnje koje bi mogle doći u budućnosti."
BBC i Verify analizirali su satelitske snimke koje pokazuju nova građevinske radove u luci, od ruske invazije Ukrajine u veljači 2022. godine. Ochamchire sada može primiti veće teretne brodove do 13.000 tona.
Ukrajinska obavještajna agencija tvrdi kako je cilj omogućiti bojnim brodovima ruske crnomorske flote da koriste Ochamchire kao sigurnu luku.
Pročitajte i ovo
"Ako bi Rusija upotrijebila Ochamchire za napad na Ukrajinu ili ako bi Ukrajina tamo odlučila gađati ruske brodove, tada bi Gruzija postala strana u ratu. Ako Putin želi da Gruzija bude uključena ili na neki način uvučena u ovaj rat, on će nažalost to i ostvariti i izvršiti pritisak na Gruziju“, ocijenila je Natia Seskuria iz Royal United Services Instituta iz Londona.
Tbilisi je zabrinut da bi njegovi planovi za mega-infrastrukturni projekt na obali Crnog mora također mogli biti ugroženi. Projekt Anaklia smatra se ključnim za jačanje trgovine duž takozvanog Srednjeg koridora, najbrže rute za isporuku tereta između Azije i Europe.
Ruta zaobilazi Rusiju kao kopneni kanal, a Svjetska banka je procijenila da bi se na taj način moglo dvostruko skratiti vrijeme putovanja i utrostručiti obujam trgovine do 2030. godine,
Kremlj se dugo protivio tome kao američkom projektu, a ruski ministar vanjskih poslova, Sergey Lavrov, tvrdio je da bi podmornice američke mornarice tamo mogle pristajati.
