Jednog od najvećih moreplovaca posada ostavila kad je pogođen otrovnom strelicom

Ferdinand Magellan portugalski je moreplovac koji se 20. rujna 1519. godine otisnuo iz Španjolske na put preko Atlantskog oceana prema zapadu, u nadi da će pronaći put do indonezijskih otoka. Na putovanje je krenuo s pet brodova i 270 mornara.

tri vijesti o kojima se priča Poslan apel Potvrđen novi slučaj opasnog virusa za koji ne postoji lijek ni cjepivo: "To je trajna prijetnja" Niz upitnika Je li moguće da se Thompsonov koncert ipak ne održi? Božinović o nizu nejasnoća: "Znamo točno što je čiji posao" Hladnokrvna likvidacija Uhićen bivši muž ubijene Andree: Procurilo kako je došlo do obrata

Magellan je prvo zaplovio prema Zapadnoj Africi te potom prema Brazilu, gdje je krenuo u potragu za morskim prolazom prema Tihom oceanu i Indoneziji. Prolaz nije našao duž brazilske obale, a niti duž obale Argentine, a u ožujku 1520. godine njegova je ekspedicija zastala u luci St. Julian.

Nije ga zaustavila pobuna

Na sam Uskrs 1520. godine, španjolski kapetani pod zapovjedništvom Magellana, pobunili su se protiv njega, no portugalski moreplovac ugušio je pobunu te smaknuo jednog, a na kopnu ostavio drugog kapetana, prilikom odlaska ekspedicije iz St. Juliana.

Nakon više od šest mjeseci plovidbe, 21. listopada 1520., Magellan je napokon pronašao tjesnac koji je tražio. Isti tjesnac nazvan je njemu u čast - Magellanov tjesnac i nalazi se na krajnjem jugu Južne Amerike i dijeli taj kontinent od Tierre del Fuego.

Suze radosnice

Samo tri broda iz Magellanove ekspedicije ušla su u tjesnac, jer se jedan prije toga nasukao, a drugog su napustili. Magellanu je trebalo 38 dana da pronađe pravi put kroz navedeni, opasni tjesnac. Kad je Magellan napokon ugledao Tihi ocean na kraju tjesnaca, zaplakao je od sreće, jer je ispunio svoj cilj i pronašao novi put prema Indoneziji.

Magellan je tako postao prvi Europljanin koji je u Tihi ocean doplovio iz Atlantskog oceana. Njegova flota preplovila je ocean u 99 dana, a tijekom puta pratilo ih je toliko mirno more, da je ocean zbog toga nazvan 'tihim' (lat. pacificus). Magellanova posada je dotad već potrošila sve zalihe hrane pa su žvakali kožne dijelove vlastite opreme, kako bi se održali na životu.

Magellanova tragična smrt

6. ožujka 1521. godine, ekspedicija je pristala na otok Guam, a deset dana kasnije usidrili su se na filipinskom otoku Cebú, svega 400 nautičkihi milja od Začinskog otočja, konačnog cilja njihovog putovanja. Magellan se sastao s vođom navedenog otoka, koji je, nakon što se preobratio na kršćanstvo, nagovorio Portugalca i njegovu ekspediciju da mu pomognu u osvajanju otoka Mactana, koji je bio pod vladavinom neprijateljskog plemena.

U borbi, koja se dogodila 27. travnja 1521. godine, Magellan je pogođen otrovnom strelicom, a njegova posada prepustila ga je sudbini i povukla se na brodove. Magellan je umro, a preživjeli članovi posade su se, u brodovima nakrcanim začinima, odlučili vratiti kući, ali svaki svojim putem. Jedan je, posve neuspješno, krenuo istim putem nazad preko Pacifika i nestao, no drugi brod, Vittoria, zaplovio je preko Indijskog oceana prema rtu Dobre nade te uspješno oplovio Afriku da bi se 6. rujna 1522. vratio španjolsku luku Sanlúcar de Barrameda.

Tako je po prvi put u povijesti, čovjek oplovio Zemlju, a Magellan ostao zapamćen u povijesti kao moreplovac koji je započeo taj čuveni put i otvorio neke nove vidike u moreplovstvu.