Stručnjakinje s Građevinskog fakulteta u Beogradu upozorile su na to da su radovi na hidroizolaciji krova nadstrešnice u Novom Sadu izvođeni u prosincu 2022. godine kada je kiša padala gotovo tri tjedna.
Profesorice Sanja Fric i Jelena Dobrić osvrnule su se na koroziju unutar zatega koje su nadstrešnicu povezivale s krovnom konstrukcijom ističući da je za potrebe istrage ključno utvrditi kada se točno korozija pojavila, piše Nova.rs.
One su u podcastu Sfera objasnile da su se u svom radu pozvale na postojeća istraživanja koja dokazuju da korozija unutar čeličnih zatega ne mora započeti i trajati desetljećima, već da znanstvene studije pokazuju da se može razviti u samo nekoliko godina.
Osvrnule su se i na dokaze koji upućuju na to da se voda zadržavala u ispustima dijela krova, gdje su zatege koje su držale nadstrešnicu bile pričvršćene za krov iako je izvornim projektom taj dio krova imao nagib upravo kako bi se spriječilo zadržavanje vode.
"Brzina razvoja korozije u velikoj mjeri ovisi o stupnju agresivnosti okoline u kojoj se nalazi čelična komponenta i apsolutno nije točno da je to razdoblje uvijek nekoliko desetljeća, već može biti i znatno kraće. Zato je važno dati odgovor na pitanje kada se korozija dogodila. Je li se događala prije ili tijekom razdoblja rekonstrukcije kolodvora", kazala je prof. dr. Jelena Dobrić tijekom predstavljanja rezultata analize.
Ona je napomenula da se iz nalaza i mišljenja vještaka te dokumentacije koja je dostavljena jasno vidjelo da se voda od kišnice zadržavala u dijelovima krova gdje su zatege koje su držale nadstrešnicu bile pričvršćene za krov, kao i da je nakon uklanjanja krovnih slojeva uočena prisutnost vode neposredno iznad armiranobetonske krovne ploče.
"Ovo je važno jer je prema dokumentaciji koju smo analizirali utvrđeno da je razdoblje sanacije krovnog pokrova, odnosno uklanjanje starih slojeva i postavljanje novih, doduše na ravnom dijelu krova, dok za drugi dio mislimo da stari slojevi nisu ni uklonjeni, izvođeno od rujna 2022. do ožujka 2023. To razdoblje pratilo je kišno vrijeme, što znači da postoje indikacije da je ispravnost sanacije krovnog pokrova upitna", kazala je prof. dr. Jelena Dobrić.
"Radovi na hidroizolaciji krova izvođeni su u prosincu 2022. godine. Sama činjenica da se takvi radovi izvode u prosincu bila nam je upitna. To je onaj prosinac u kojem je rok za završetak radova značajno skraćen – za osam mjeseci. Podatke iz građevinskog dnevnika o vremenskim uvjetima usporedili smo s podacima Hidrometeorološkog zavoda i došli do zaključka da je od svih radnih dana u tom prosincu čak 18 bilo kišnih – ponekad s većim, ponekad s manjim intenzitetom. Je li moguće da se pod oborinama izvodi hidroizolacija krova?", zapitala se prof. dr. Sanja Fric, napominjući da je upravo to jedna od indikacija koja može upućivati na to da je korozija unutar zatega nastala tijekom nekoliko godina, a ne desetljeća.
Ona je dodala da im je bio dostupan samo jedan građevinski dnevnik.
"Kad smo pregledavale dokumentaciju, u zapisnicima sa sastanaka pisalo je da je svaki podizvođač vodio svoj građevinski dnevnik. Imamo konstataciju koju su potpisali svi sudionici sastanka, ali mi nemamo građevinske dnevnike podizvođača. Imamo građevinske dnevnike samo jednog podizvođača", rekla je Sanja Fric u podcastu.
Dodala je i da je postojala inicijativa vlasti iz prosinca 2022. godine za skraćivanje izvođenja radova za sedam do osam mjeseci, bez poznatog razloga za to. Podsjetila je na to da je prvotno bilo odobreno produljenje roka, što je, kako kaže, paradoksalno.
"Nemamo ni plan dinamike izvođenja radova. Inicijalni dinamički plan je dostavljen, ali ne i korigirani, nakon odobrenog skraćenja rokova, a koji je prema ugovoru obavezan. On nije javno dostupan", istaknula je Fric.
To skraćivanje rokova bez jasnog razloga koštalo je građane Srbije dodatnih 65 milijuna dolara, piše Nova.rs. Do sada je objavljeno 20.000 dokumenata na 600.000 stranica, a sve je počelo s 195 dokumenata.
Fric je navela da se mali postotak dokumentacije odnosi na samu postaju u Novom Sadu.
Kako ističe, linijski infrastrukturni projekti, poput rekonstrukcije pruge, drugačije se tretiraju kroz pravilnike i zakone od objekata visokogradnje. U ovom slučaju postoje oba elementa, a izdana je samo jedna dozvola, umjesto više njih, kako bi se ubrzao proces.
"Izdana je samo jedna dozvola za sve, umjesto da ih bude više, sukladno svrsi. Vjerujem da je to izazvalo opću zbrku svima – investitoru, projektantu... U projektu imamo nove dionice, modernizaciju, zatim nove objekte visokogradnje i 17 mjesta rekonstrukcije. Tu su vijadukti i mostovi. Imamo slučaj da se potpuno različiti objekti tretiraju isto umjesto da svaki objekt ima neovisnu tehničku kontrolu", navela je Sanja Fric.
Takvo postupanje, prema riječima Jelene Dobrić s Građevinskog fakulteta u Beogradu, stvorilo je zbrku i dalo prostor za "akumulaciju pogrešaka".
"Vjerojatnost da se dogodi previd time se povećala. Imamo projektnu dokumentaciju koja je jasna i dostupna, ali izvođačka dokumentacija nije jasna, što je važno kako bi se mogao odrediti uzrok pada. Za sada je službeni razlog urušavanja korozija, no drugi faktori koji su doveli do urušavanja nadstrešnice nisu dovoljno detaljno objašnjeni u tom nalazu", smatra Dobrić.
Fric je istaknula i to da je Tužiteljstvo izašlo s prijedlogom optužnice 30. prosinca iako se dokumentacija dopunjavala sve do 6. ožujka 2025. godine.
-
Na sjeveru HrvatskePucao u nevjenčanu suprugu i njezinu sestru: Jedna žena preminula, ubojica u bijegu
-
Upitna kvalitetaNove kuće se raspadaju: Banovina je obnovljena, ali - kako? Provjereno istražilo stanje na terenu
-
nova obvezaVelika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
